AKADEMKINJA ALICA WERTHEIMER–BALETIĆ (1937.– 2022.)
Dugogodišnja profesorica Ekonomskog fakulteta Zagreb i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Alica Wertheimer–Baletić napustila nas je 2. rujna 2022. godine. Djelovala je punih 47 godina, od asistenta do redovne profesorice u trajnom zvanju, na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Svojim znanstvenim i pedagoškim djelovanjem Alica Wertheimer–Baletić ulazi u skupinu najuglednijih profesora Ekonomskog fakulteta Zagreb. Doprinijela je ugledu i prepoznatljivosti Ekonomskog fakulteta Zagreb, ne samo u Hrvatskoj i neposrednom okruženju, već i u međunarodnim znanstvenim i političkim institucijama. Radovima iz oblasti demografije profesorica je imala ključnu ulogu u utemeljenju i razvoju suvremene demografije u Hrvatskoj kao znanstvene i nastavne discipline i afirmirala se kao znanstvenik s međunarodnom reputacijom. Još od početka 1970-ih nastupala je u medijima i unosila demografsku tematiku u širu hrvatsku javnost te podizala svijest o demografskoj problematici.
Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić rođena je 10. prosinca 1937. u Vukovaru gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1960., magisterij ekonomskih znanosti stekla je 1964, a doktorat 1965. godine. U školskoj godini 1966/67. bila je na studijskom boravku na Sveučilištu u Chicagu, SAD. Na Ekonomskom fakultetu Zagreb izabrana je za asistenta početkom 1961. godine, za docenta 1966., za izvanrednog profesora 1972. i za redovitog profesora 1976. Profesorica Alica Wertheimer-Baletić ima po tematici raznovrstan i impresivan opus znanstvenih radova: napisala je 20 knjiga i poglavlja u knjigama, 18 studija i monografija, 157 članaka, priopćenja na znanstvenim skupovima, priloga u zbornicima radova. Također, napisala je brojne stručne i publicističke radove i priloge, natuknice iz područja demografije za Enciklopediju Hrvatske i Opću enciklopediju, zatim brojne recenzije knjiga, stručnih i znanstvenih studija te znanstvenih projekata. Predavala je Političku ekonomiju kapitalizma, a kasnije samo Demografiju na redovitom studiju i na poslijediplomskim studijama, kao cjelovit kolegij, ili pojedina tematska područja na drugim sastavnicama Sveučilištu u Zagrebu. Utemeljitelj je Katedre za demografiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1997.), kao i dugogodišnji pročelnik katedre. Izvodila je nastavu na poslijediplomskim studijima (cjeloviti kolegij ili pojedine tematske cjeline) u Osijeku, Sarajevu, Skopju, na Studiju za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Fakultetu političkih znanosti i na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Od 1968. do 1972. bila je predstojnik Demografskog odjela Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. do 1989. godine bila je jedan od direktora međunarodnog poslijediplomskog studija “Demographic Trends and Population Policies” na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku itd. Bila je i predsjednik znanstvene sekcije za demografiju pri Savezu statističkih društava Jugoslavije.
Od međunarodne aktivnosti akademkinje Alice Wertheimer-Baletić najviše je istaknuta ona vezana uz rad u Ujedinjenim narodima. Sudjelovala je u Genevi 1993. godine kao član delegacije Republike Hrvatske na Europskoj konferenciji o stanovništvu pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda gdje je podnijela Nacionalno izvješće o stanovništvu Hrvatske. Kao ekspert iz demografije imenovana je za člana delegacije Republike Hrvatske za izradu završnog dokumenta UN Konferencije o stanovništvu i razvoju (New York, 4.-21. travanj 1994.). Od godine 1998. do 2002., kao stručnjak iz demografije, zastupala je Hrvatsku u najstarijoj komisiji UN-a, Komisiji za stanovništvo i razvoj (UN Commission on Population and Development). Na 33. zasjedanju Komisije za stanovništvo i razvoj u New Yorku (27.-31. ožujka 2000. godine) izabrana je za potpredsjednicu navedene komisije za jedno mandatno razdoblje. Sudjelovala je u brojnim istraživačkim projektima i na konferencijama, znanstvenim skupovima, simpozijima i kolokvijima o stanovništvu u Hrvatskoj i u inozemstvu: London, Liège (Belgija), Windsor (Kanada),Toronto, Bukurešt, Prag, Bratislava, Kijev, Helsinki, Firenza, Rim, Jüvaskyla (Finska), Beč, Graz, Budimpešta, Geneva, više puta je sudjelovala u New York u UN Komisiji za stanovništvo i razvoj.
Sudjelovala je u radu mnogih znanstvenih i strukovnih udruženja među kojima napose ističemo International Union for the Scientific Study of Population (od godine 1969.) i European Association for Population Studies (od 1989.). Bila je član uredništava i savjeta mnogih časopisa kao što su: European Population Journal, Acta oeconomico-historica, Statistička revija, Ekonomski pregled, Encyclopaedia moderna, Stanovništvo – Institut društvenih nauka, Sociologija sela, Rad–HAZU, Suvremeni ekonomski problemi – HAZU, Anali Zavoda za znanstveni rad HAZU u Osijeku, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta – Rijeka (časopis), Pregled – Sarajevo.
U 1986. izabrana je za člana suradnika, a u 1992. godini za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1995. do 2000. godine bila je tajnica Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zatim član Predsjedništva HAZU, od 1.siječnja 2005. do 31. prosinca 2010. U jednom mandatnom razdoblju bila je potpredsjednica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bila je predsjednica Odbora za nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U listopadu 2004. godine izabrana je za redovitog člana Acadèmie Europèenne des Sciences, des Arts et des Lettres u Parizu.
Za svoj znanstveni rad primila je više priznanja među kojima ističemo nagradu Mijo Mirković (kojom je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nagrađena sedam puta), nagradu Grada Zagreba (sa suradnicima) 1977. godine, Republičku nagradu Božidar Adžija za doprinos razvitku demografije u Hrvatskoj 1983. godine, 2003. godine nagradu Annales Pilar za doprinos napretku demografije u Hrvatskoj. U 2000. godini dobila je Državnu nagradu za životno djelo u području društvenih znanosti, a 2013. godine dobila je Nagradu Hrvatske gospodarske komore Zlatna kuna za životno djelo u području društvenih znanosti „za izniman doprinos razvoju demografije i demografskih istraživanja u Hrvatskoj“. Za svoj znanstveni rad odlikovana je ordenom Reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1995.) i ordenom s likom Katarine Zrinske (1996.).
Treba, još jednom, istaknuti veliki doprinos akademkinje Alice Wertheimer–Baletić razvoju suvremene demografije kao znanstvene i nastavne discipline ne samo na Ekonomskom fakultetu Zagreb već i u Hrvatskoj. Razvoj i konstituiranje suvremene demografije u Hrvatskoj kao nastavne i znanstvene discipline ima dugi razvojni put. Od kraja 1940-ih Ekonomski fakultet Zagreb postaje žarište razvoja demografske statistike i nakon toga demografije kao znanstvene i nastavne discipline. Nakon što je tada docentica Wertheimer-Baletić u šk. god. 1970/71. bila s profesorom Serdarom sunositelj kolegija Demografija, u narednoj akademskoj godini (1971/72) postala je nositeljica kolegija. Njenim preuzimanjem kolegija Demografija možemo označiti kao početak prijelaza kolegija s izučavanja demografske statistike na izučavanje tema u duhu suvremene demografije. Udžbenik za demografiju objavljen 1973. godine profesoricu Alicu Wertheimer-Baletić s Ekonomskog fakulteta Zagreb postavlja na mjesto utemeljiteljice suvremene demografije u Hrvatskoj. Od 1971. godine do odlaska u mirovinu 2008. godine akademkinja Alica Wertheimer-Baletić bila je neprekinuto nositelj i izvođač kolegija Demografija. Udžbenicima akademkinje Alice Wertheimer-Baletić treba dodati niz knjiga i članaka napose one iz ekonomske demografije i razvoja stanovništva Hrvatske. Tako je studentima i znanstvenicima bila dostupna, uz radove drugih demografa, brojna literatura koja obrađuje, ne samo razvoj stanovništva Hrvatske i njenih pojedinih regija, već i dugoročne demografske procese u svijetu i Europi, s težištem na ekonomske učinke starenja stanovništva i razvoj populacijskih politika u odabranim europskim zemljama. Radovima iz opće i ekonomske demografije pokazala je da je za obrazovanje ekonomista nezaobilazna ekonomska demografija budući da tematizira ekonomske fenomene u demografskom kontekstu analizirajući sve segmente ukupne razvojne politike. U brojnim radovima razmatrala je uzajamnu povezanost i interakciju između dinamike stanovništva, strukturnih promjena i društveno-gospodarskih promjena, kako tekućih i tako i predvidivih budućih trendova. Stanovništvo i njegove strukture prema različitim obilježjima razmatrala je kao polazni i nezaobilazni čimbenik koji je umnogome bitna odrednica ukupnog razvoja društva.
Profesorica Wertheimer–Baletić je svojim studentima vjerojatno ostala u sjećanju kao vrsna predavačica, temeljito pripremljena s mnoštvom bilježaka na malim papirima s velikim brojem demografsko-statističkog gradiva kojeg je tijekom nastave ispisivala na ploči. Predavanja su pokazivala da je u pogledu demografske tematike u tijeku s najnovijim istraživanjima u svijetu. Držanjem, staloženim ophođenjem sa studentima i uvjerljivim izlaganjem tematike davala je dostojanstvo predmetu koji je predavala. Profesorica je na studente i suradnike ostavljala snažan dojam da voli demografsku tematiku koju istražuje i izlaže. Iskren interes i predanost demografiji i demografskim istraživanjima bio je jedini profesoričin kriterij pri odabiru suradnika i prihvaćanju mentorstva za diplomske, magistarske i doktorske radove. Tijekom svog nastavničkog rada bila je mentor za 24 doktorata, za 35 magistarskih radova i za stotine diplomskih radova. Svi oni koji su doktorirali kod akademkinje Alice Wertheimer-Baletić ostali su u znanosti, a to nedvojbeno pokazuje da se potvrdila kao iznimno uspješan znanstvenik, mentor i pedagog. Akademkinja i profesorica Alica Wertheimer–Baletić ostaje upisana u povijest razvoja demografije u Hrvatskoj kao utemeljiteljica suvremene demografije. Njen svijet bio je svijet demografije i živjela je u svom svojevrsnom „svijetu demografije“. Pored svega toga, profesorica Alica Wertheimer–Baletić ostat će nam u sjećanju kao energična, pristupačna i dobronamjerna osoba s izrazito razvijenom empatijom za svoje studente i suradnike.
Poštovana i draga profesorice, počivala u miru Božjem.
U Zagrebu 4. rujna 2022.
Anđelko Akrap
