Biografija
Prof.dr.sc. Vlado Leko istaknuti je hrvatski znanstvenik i sveučilišni profesor. Za međunarodno priznatu znanstvenu izvrsnost te plodan pedagoški rad, Senat Sveučilišta u Zagrebu dodijelio mu je počasno zvanje
professor emeritus.
Rođen je 1950. u Borovu, općina Vukovar. Hrvat je i hrvatski državljanin.
Osnovnu školu završio je u Borovu, gimnaziju u Vukovaru. Zvanje diplomiranog ekonomista stekao je 1973., magistrirao je 1978. i doktorirao 1989. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Cijeli radni vijek, od 1975. do umirovljenja 2016. bio je zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U zvanje docenta biran je 1990., za izvanrednog profesora 1996., za redovitog profesora 2002., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2007.
Od 1992. do 1995. dr. Leko je bio specijalni savjetnik guvernera Hrvatske narodne banke. Od 1998. do 2002. obavljao je dužnost prorektora Sveučilišta u Zagrebu. Oba navedena posla obavljao je sporazumima institucija, zadržavajući istodobno sve obveze na fakultetu.
Boravio je na dužim znanstvenim usavršavanjima na sveučilištima u Velikoj Britaniji, SAD-u i Izraelu. Osim na matičnom i na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, predavao je i na sveučilištima u Rijeci, Osijeku, Puli, Splitu te na poslijediplomskim studijima sveučilišta u Mostaru, Sarajevu i Mariboru.
Dr. Leko objavio je 137 radova iz područja monetarne teorije i politike, financijskog sustava, financijskih institucija i tržišta, bankovnog menadžmenta i financiranja vanjske trgovine. Od toga je 78 radova klasificirano kao izvorni znanstveni radovi. Kao autor ili kao urednik/koautor objavio je 7 znanstvenih knjiga i 9 poglavlja u znanstvenim knjigama.
Posebno značajan doprinos dr. Leko dao je znanstvenom knjigom „
Financijske institucije i tržišta“ (2018), koju je u suradnji s dr. A. Stojanovićem dovršio u mirovini. U ovoj opsežnoj knjizi na 394 stranice izložena je građa iz šireg područja novca, bankarstva, financijskih institucija i financijskih tržišta.
U znanstvenom i stručnom radu, a i u javnom djelovanju, dr. Leko je često izabirao i pionirski razlagao u nas neobrađivane, ponekad i kontroverzne teme (
tehnika sekuritizacije aktive; europski model financiranja stambenog zbrinjavanja pokrivenim/osiguranim obveznicama; zbrinjavanje starije populacije tržišnim modelom obrnute hipoteke; dvojbe oko neovisnosti središnjih banaka; neproračunsko financiranje potreba u kojima je sadržan javni interes; ukazivao je na prikriveno postojanje političkih ekonomskih ciklusa, zalagao se za smanjivanje financijske isključenosti brojnih skupina građana...).
Posebno je važan njegov rad na financijskom opismenjavanju sudjelovanjem u priređivanju više rječnika iz raznih grana ekonomije, a 1998. je samostalno uredio i kao koautor objavio “Rječnik bankarstva”, koji je i danas u širokoj upotrebi.
Rezultati njegovih znanstvenih istraživanja objavljivani su i u inozemstvu u knjigama, uglednim znanstvenim časopisima i zbornicima radova s rigoroznim međunarodnim recenzijama.
Dr. Leko je svoj radni vijek posvetio studiju financija kao akademskih disciplina ali je aktivno sudjelovao i u transformaciji i izgradnji hrvatskog financijskog sektora. Surađivao je s domaćim i međunarodnim tijelima i institucijama iz područja financija, u programima izobrazbe te na brojnim konferencijama, znanstvenim i stručnim skupovima. Posjetio je vodeće svjetske burze, najpoznatije poslovne banke i međunarodne financijske i monetarne institucije. Bio je i član hrvatske delegacije u pregovorima s Europskom unijom za poglavlje financijskih usluga.
Pokrenuo je osnivanje Zagrebačke burze (1990), bio je prvi predsjednik Komisije za prijem vrijednosnica na burzu i prvi predavač na brokerskim tečajevima. Bio je član Financijskog savjeta Hrvatske gospodarske komore i NO Tržišta novca Zagreb. Inicirao je osnivanje i bio ravnatelj Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO). Sudjelovao je u izradi prvog hrvatskog Zakona o bankama i štedionicama (1993) i bio je recenzent i konzultant pri donošenju više zakona kojima je uređivan financijski sustav. Od 1995. do 2000., te ponovo od 2006. do 2013. bio je vanjski član Savjeta Hrvatske narodne banke. Bio je savjetnik uprava, član nadzornih odbora i konzultant banaka i važnih poduzeća.
Dr. Leko je i kao profesor ostavio značajan trag. Već 1989. inicirao je uvođenje brojnih predmeta iz područja financija koji su studentima omogućili stjecanje znanja potrebnih za djelovanje u novim, tržišnim uvjetima. Na magistarskim i doktorskim studijima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu uveo je i predavao više predmeta.
Profesor Leko dao je posebno važan doprinos u organiziranju, oblikovanju i izvedbi poslijediplomskih i doktorskih studija. S akademikom I. Perišinom 1989. je organizirao, a kasnije i vodio specijalistički poslijediplomski studij „Financijsko tržište i bankarstvo“. Ovaj studij je prerastao u znanstveni poslijediplomski studij, kojem je također bio jedan od voditelja. Od 2006. sve do umirovljenja vodio je u financijskoj zajednici iznimno prihvaćeni specijalistički poslijediplomski studij “Financijske institucije i tržišta”, kojeg je tijekom godina pohađalo oko 350 polaznika. Bio je nositelj i predavao na doktorskim studijima Ekonomskog fakulteta i na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Dr. Leko bio je cijenjeni profesor. Njegovao je dobre odnose sa studentima, uredno je izvršavao nastavne obveze, primjenjivao suvremene nastavne metode i unaprijedio nastavni proces. Često je bio mentor i pomagao je studentima u njihovim projektima. U redovitim anketama ocjenjivanja nastavnika studenti su njegov rad ocjenjivali najvišim ocjenama.
Bio je mentor u 74 znanstvena i specijalistička magistarska rada. Pod njegovim mentorstvom obranjeno je preko 300 završnih i diplomskih radova.
Sustavno je brinuo o pravovremenom primanju novih asistenata i znanstvenih novaka na Katedri za financije, bio im je mentor pri izradi doktorskih disertacija i u njihovom napredovanju pa nakon njegovog umirovljenja na toj katedri danas djeluje niz njegovih kvalitetnih mlađih suradnika.
Dr. Leko obnašao je najviše funkcije na Ekonomskom fakultetu i na Sveučilištu u Zagrebu. Na Ekonomskom fakultetu sudjelovao je u radu brojnih odbora, bio je pročelnik Katedre za financije i prodekan za znanost. Na Sveučilištu u Zagrebu obavljao je dužnost prorektora. Bio je i predsjednik Vijeća za novčanu potporu visokog školstva pri Ministarstvu znanosti.
Bio je, ili je još uvijek član uređivačkih odbora i izdavačkih savjeta više znanstvenih časopisa. Recenzirao je ključne hrvatske udžbenike iz područja financija, znanstvene knjige i brojne znanstvene radove.
Za knjigu „Novac, bankarstvo i financijska tržišta“ 2006. dodijeljena mu je glavna nagrada Ekonomskog fakulteta u Zagrebu „Dr. Mijo Mirković“ za znanstveni rad.