HENRIETA BOSNAR, dipl. oec.
Celje, 21. listopada 1931. – Zagreb, 6. veljače 2023.
U 92. godini života, 6. veljače 2023. godine, preminula je Henrieta Bosnar, diplomirana ekonomistica, knjižničarka i dugogodišnja voditeljica knjižnice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Henrieta Bosnar rođena je 1931. godine u Celju. Osnovnu školu pohađala je najprije u Ljubljani, a završila ju je u Zagrebu 1940. godine. Ekonomski tehnikum završila je 1949. godine u Otočcu, a 1952. godine upisuje, kao izvanredni student, Ekonomski fakultet u Zagrebu koji je završila 1963. godine te time stekla zvanje diplomirane ekonomistice. Postdiplomski studij Bibliotekarstvo i informatika na PMF-u upisala je 1965. godine, ali ga je prekinula nakon dvije godine radi obiteljskih obveza i opterećenja na radnom mjestu.
Od 1949. godine radila je u Ekonomskom tehnikumu Otočac na radnom mjestu nastavnika birotehničkih i drugih ekonomskih predmeta, a od 1960. godine zapošljava se kao referent za ekonomski publicitet u poduzeću Informator Zagreb. Godinu dana kasnije, tj. 1. 2. 1961. godine zapošljava se u Dokumentacionom centru Ekonomskog fakulteta u Zagrebu – najprije kao honorarni službenik, od 1963. godine kao kancelarijski referent, a od 1967. kao samostalni dokumentalist. Odlaskom dr. Adolfa Cuvaja u mirovinu imenovana je 1. 10. 1970. godine za vršiteljicu dužnosti rukovoditelja Dokumentacijskog centra, a od 15. 2. 1971. godine rukovoditeljicom. Od 1978. godine postaje rukovoditeljica Odjela biblioteke. Pod vodstvom Henriete Bosnar knjižnica je doživjela velike organizacijske promjene, počevši od centralizacije katedarskih knjižnica, uređenja depoa, selekcije raritetnog fonda, izrade centralnog kataloga ekonomskih znanosti do spajanja knjižnica Ekonomskog fakulteta i Fakulteta vanjske trgovine.
U časopisu Ekonomist uređivala je stalnu rubriku Pregled domaćih i inozemnih časopisa (1967.-1978.). Rubriku Bibliografija uređivala je u časopisu Računovodstvo i financije (1972.-1980.) te u listu Informator (1976.-1980.). Autorica je rada Razvoj biblioteke i dokumentacije u Fakultetu objavljenog u Spomenici Ekonomskog fakulteta iz 1980. godine te rada Odjel biblioteke Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u sadašnjem trenutku i program razvoja u petogodišnjem razdoblju 1981.-1985. godine na Plenumu Društva bibliotekara Zagreb, 14. 4. 1981. Stručni doprinos dala je i kao recenzentica rada Knjižnično-dokumentacijski centar objavljenog 2020. godine u spomenici 100 godina Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: 1920-2020.
Bila je članica Savjeta Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u dva mandata, članica IOSS-a, članica raznih komisija i odbora, kao i komisije za kadrove, za raspodjelu osobnih dohodaka, unutrašnju organizaciju i sistematizaciju, za odlikovanja, članica Odbora za biblioteku (kasnije Komisije za biblioteku) itd.
Bila je aktivna članica Društva bibliotekara Hrvatske, gdje je birana za delegata Skupštine, Kongres, Savjetovanje o kompjutorizaciji biblioteka, članica Odbora za perspektivni razvoj specijalnih biblioteka, te od 1979. godine članica Komisije za smjernice Društva bibliotekara Zagreb, koja je svojim prijedlozima pomagala u radu te ukazivala na područja na kojima Društvo treba provoditi svoju djelatnost.
U svom dugogodišnjem radu Henrieta je stekla veliko iskustvo koje je nesebično prenosila na mlađe suradnike. Bila je pokretač velikih promjena u radu knjižnice zadržavajući na taj način stečeni renome najveće i najstarije ekonomske knjižnice u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Djelatnici knjižnice pamte je kao izuzetnu kolegicu i poduzetnu osobu koja je uvijek bila spremna na neku novu akciju i to na neki svojstven i vedar način koji i danas izmami radostan osmijeh na njihovom licu. Prije dvije godine osobno sam imala prilike više surađivati s Henrietom na članku o 100-godišnjoj povijesti naše knjižnice. Fascinirala su me njena sjećanja na puno detalja iz povijesti koja su bila dragocjen izvor informacija, a koja je prenosila s jednakim žarom kao u vrijeme kada je stvarala nova poglavlja naše knjižnice.