Grad Zagreb je tijekom 2020. i 2021. godine iznenada suočen s nekoliko velikih kriza koje će obilježiti čitave generacije i s čijim će se posljedicama Zagreb nositi čitavo desetljeće.
Zagreb se, kao i ostatak Hrvatske, Europe i svijeta nosi sa svim izazovima korona krize, a teret kriza naglo je povećan kada je 22.03.2020. pogođen razornim potresom. Nakon razornog potresa, u srpnju je Zagreb suočen s velikom poplavom, da bi ponovno proživio tešku epidemiološku jesen i konačno krajem 2020. godine snažno osjetio nova dva razorna potresa u središnjoj Hrvatskoj. Pored svega navedenog, Zagreb i Hrvatsku očekuju naknadne krize, poput ekonomske krize, krize mentalnog zdravlja i narušene dobrobiti stanovnika, već ranije krize uzrokovane klimatskim promjenama, potencijalne političke krize…
No, Zagreb kao glavni grad Hrvatske ima brojne kapacitete i resurse, a prije svega ističu se ljudski resursi, znanja i ekspertiza koja postoje u akademskoj zajednici, brojnim privatnim i javnim organizacijama, kao i snažan civilni sektor koji je od početka bio mobiliziran. Zagreb ima i brojne prirodne resurse, kao i snažan politički i geoprometni značaj.
Kakav će Zagreb izaći nakon svih ovih kriza? Hoće li krize biti prilika da se unaprijede brojni aspekti kvalitete života, steknu nove vještine, razviju nova rješenja? Odgovor na ova pitanja ovisi o njegovim kapacitetima otpornosti. Kapaciteti otpornosti su načini kako se lokalni resursi stavljaju u funkciju te procesi, odluke, djelovanja koja omogućuju adekvatan odgovor na krizu. Kapaciteti otpornosti omogućuju i adekvatnu anticipaciju budućih rizika i kriza, pa i njihovo izbjegavanje.
Projekt UNIC Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova koji se od 2020. godine provodi u suradnji 8 europskih sveučilišta kao jednu od svojih važnih komponenti ima pokretanje gradskih laboratorija. Gradski laboratoriji zamišljeni su kao fizička ili virtualna mjesta rasprave radi utvrđivanja ključnih izazova i generiranja potencijalnih rješenja povezanih s pitanjima s kojima se suvremeni gradovi suočavaju.
U sklopu Gradskog laboratorija 2021: Otporan Zagreb nastojati će se dati doprinos jačanju kapaciteta otpornosti grada Zagreba, i to kroz sljedeće ishode:
1) generiranje pitanja koja donositeljima odluka i relevantnim dionika mogu poslužiti kao instrument samoprocjene ključnih izazova s kojima se susreće grad kao i kapaciteta otpornosti;
2) mapiranje jakih strana, tj. područja u kojima su razvijeni kapaciteti otpornosti;
3) detektiranje slabih strana, tj. područja u kojima su nedostatno razvijeni kapaciteti otpornosti i formulacija problema;
4) generiranje prijedloga rješenja koji će ojačati nedostatno razvijene kapacitete otpornosti;
5) implementacija nekih od rješenja kojima se osnažuju kapaciteti otpornosti.
Ostvarivanje predviđenih ishoda proći će kroz nekoliko faza
Zagreb se, kao i ostatak Hrvatske, Europe i svijeta nosi sa svim izazovima korona krize, a teret kriza naglo je povećan kada je 22.03.2020. pogođen razornim potresom. Nakon razornog potresa, u srpnju je Zagreb suočen s velikom poplavom, da bi ponovno proživio tešku epidemiološku jesen i konačno krajem 2020. godine snažno osjetio nova dva razorna potresa u središnjoj Hrvatskoj. Pored svega navedenog, Zagreb i Hrvatsku očekuju naknadne krize, poput ekonomske krize, krize mentalnog zdravlja i narušene dobrobiti stanovnika, već ranije krize uzrokovane klimatskim promjenama, potencijalne političke krize…
No, Zagreb kao glavni grad Hrvatske ima brojne kapacitete i resurse, a prije svega ističu se ljudski resursi, znanja i ekspertiza koja postoje u akademskoj zajednici, brojnim privatnim i javnim organizacijama, kao i snažan civilni sektor koji je od početka bio mobiliziran. Zagreb ima i brojne prirodne resurse, kao i snažan politički i geoprometni značaj.
Kakav će Zagreb izaći nakon svih ovih kriza? Hoće li krize biti prilika da se unaprijede brojni aspekti kvalitete života, steknu nove vještine, razviju nova rješenja? Odgovor na ova pitanja ovisi o njegovim kapacitetima otpornosti. Kapaciteti otpornosti su načini kako se lokalni resursi stavljaju u funkciju te procesi, odluke, djelovanja koja omogućuju adekvatan odgovor na krizu. Kapaciteti otpornosti omogućuju i adekvatnu anticipaciju budućih rizika i kriza, pa i njihovo izbjegavanje.
Projekt UNIC Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova koji se od 2020. godine provodi u suradnji 8 europskih sveučilišta kao jednu od svojih važnih komponenti ima pokretanje gradskih laboratorija. Gradski laboratoriji zamišljeni su kao fizička ili virtualna mjesta rasprave radi utvrđivanja ključnih izazova i generiranja potencijalnih rješenja povezanih s pitanjima s kojima se suvremeni gradovi suočavaju.
U sklopu Gradskog laboratorija 2021: Otporan Zagreb nastojati će se dati doprinos jačanju kapaciteta otpornosti grada Zagreba, i to kroz sljedeće ishode:
1) generiranje pitanja koja donositeljima odluka i relevantnim dionika mogu poslužiti kao instrument samoprocjene ključnih izazova s kojima se susreće grad kao i kapaciteta otpornosti;
2) mapiranje jakih strana, tj. područja u kojima su razvijeni kapaciteti otpornosti;
3) detektiranje slabih strana, tj. područja u kojima su nedostatno razvijeni kapaciteti otpornosti i formulacija problema;
4) generiranje prijedloga rješenja koji će ojačati nedostatno razvijene kapacitete otpornosti;
5) implementacija nekih od rješenja kojima se osnažuju kapaciteti otpornosti.
Ostvarivanje predviđenih ishoda proći će kroz nekoliko faza
- SVIBANJ 2021- POKRETANJE LOKALNOG POP-UP GRADSKOG LABORATORIJA u sklopu kojeg će se ostvariti ishodi 1) generiranje pitanja koja donositeljima odluka i relevantnim dionika mogu poslužiti kao instrument samoprocjene ključnih izazova s kojima se susreće grad kao i kapaciteta otpornosti; 2) mapiranje jakih strana, tj. područja u kojima su razvijeni kapaciteti otpornosti; 3) detektiranje slabih strana, tj. područja u kojima su nedostatno razvijeni kapaciteti otpornosti i formulacija problema
- LIPANJ 2021- Virtualna međunarodna platforma /međunarodni Hackathon sa partnerskim UNIC Sveučilištem za generiranje prijedloga rješenja
- RUJAN 2021- Implementacija nekih od rješenja kojim se osnažuju kapaciteti otpornosti
Sve sekcije prvog gradskog laboratorija održati će se u periodu od 14. do 25. svibnja 2021. godine u online formatu, i to prema sljedećem rasporedu (PDF).
Ovim putem Vas pozivamo da sudjelujete u radu prvog gradskog laboratorija, i to u sekciji/sekcijama prema vlastitom izboru. Sve sekcije biti će održane putem online platformi, a poveznicu ćete dobiti nakon što napravite prijavu putem kratkog obrasca.
Molimo Vas da prijavu izvršite najkasnije do 16.05.2021. putem obrasca: https://forms.gle/ZfckX45TrBUaKe7a9
Za sva dodatna pitanja slobodno se javite voditeljima gradskih laboratorija, prof.dr.sc. Ninu Žganecu nzganec@pravo.hr ili doc.dr.sc. Ani Opačić na ana.opacic@pravo.hr.
Ovim putem Vas pozivamo da sudjelujete u radu prvog gradskog laboratorija, i to u sekciji/sekcijama prema vlastitom izboru. Sve sekcije biti će održane putem online platformi, a poveznicu ćete dobiti nakon što napravite prijavu putem kratkog obrasca.
Molimo Vas da prijavu izvršite najkasnije do 16.05.2021. putem obrasca: https://forms.gle/ZfckX45TrBUaKe7a9
Za sva dodatna pitanja slobodno se javite voditeljima gradskih laboratorija, prof.dr.sc. Ninu Žganecu nzganec@pravo.hr ili doc.dr.sc. Ani Opačić na ana.opacic@pravo.hr.