Novosti

Otvoren natječaj za upis nove generacije polaznika (ponedjeljak, 01.06.2020.)

Otvoren je natječaj za upis nove generacije polaznika polaznika doktorstkog studija Ekonomija i poslovna ekonomija (2020./2021.). Pozivamo potencijalne kandidate da prouče detalje natječaja te se obrate tajnicima studija izv. prof. dr. sc. Vatroslavu Škari i doc. dr. sc. Sandri Horvat te djelatnicama Referade za doktorski studij za sve dodatne informacije (kontakt informacije dostupne su na stranici Kontakti).


RADNO VRIJEME REFERADE ZA POSLIJEDIPLOMSKE STUDIJE OD 01. LIPNJA 2020. GODINE
 
Referada za poslijediplomske studije Ekonomskog fakulteta – Zagreb od ponedjeljka, 01.06.2020., radit će po starom redovnom radnom vremenu.

Preporuka za studente je da sve što mogu obave online, a ako dolaze da se u zgradi Fakulteta zadržavaju samo onoliko koliko je potrebno za obaviti administrativni posao.
 
Radno vrijeme Referade za poslijediplomske studije
Ponedjeljak 11:00-13:00 h
Utorak 15:00-18:00 h
Srijeda 11:00-13:00 h
Četvrtak 15:00-18:00 h
Petak 11:00-13:00 h

Upute Ekonomskog fakulteta - Zagreb o zaštiti od korona virusa - od 24.06.2020.

Ekonomski fakultet – Zagreb kontinuirano prati i poštuje mjere i preporuke Stožera civilne zaštite i Sveučilišta u Zagrebu usmjerene na prevenciju zaraze korona virusom.
Od svih studenata i zaposlenika Fakulteta očekuje se da uredno nastave ispunjavati svoje obveze te da se prilikom dolaska i boravka u zgradi Fakulteta pridržavaju mjera zaštite kao što su:
  - korištenje dostupnih sredstva za dezinfekciju ruku na ulazu u zgradu,- redovito pranje ruku,
  - držanje propisanog razmaka među osobama u zatvorenim prostorijama od najmanje 1,5 metara,
  - nošenje zaštitne maske te
  - po potrebi, i nošenje zaštitnih rukavica. 

Molimo da se i u prostorima izvan Fakulteta studenti i zaposlenici pridržavaju preporučene udaljenosti od drugih osoba (javni prijevoz, trgovački centri, ugostiteljski objekti itd.). 

U slučaju pojave simptoma zaraze kao što je povišena tjelesna temperatura, studenti i zaposlenici ne smiju dolaziti na Fakultet, nego se trebaju javiti epidemiološkoj službi i/ili svome obiteljskom liječniku. 
U slučaju da netko od studenata ili zaposlenika ima potvrđenu zarazu korona virusom, informaciju treba promptno proslijediti Koordinatoru za COVID-19 prof. dr. sc. Oliveru Kesaru na mail adresu okesar@efzg.hr.

Sigurni smo da će svi studenti i zaposlenici, kao odgovorni pojedinci, prihvatiti i provoditi ove mjere u svrhu zaštite svoga i zdravlja svojih najbližih.
 


Doktorica znanosti Martina Pezer, polaznica generacije 2016./2017. (srijeda, 10.06.2020.)

U srijedu, 10. lipnja 2020. kolegica Martina Pezer, obranila je doktorski rad „Utjecaj obiteljskih politika u Republici Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama na blagostanje obitelji s djecom“ (Impact of family policies on the well-being of families with children in the Republic of Croatia and selected European countries) pred povjerenstvom:
  • prof. dr. sc. Anđelko Akrap (predsjednik Povjerenstva)      
  • doc. dr.sc. Marin Strmota (prvi mentor i član Povjerenstva)     
  • dr. sc. Ivica Urban (drugi mentor i član Povjerenstva)          
  • doc. dr. sc. Lucija Rogić Dumančić (članica Povjerenstva)
  • prof. dr. sc. Hrvoje Šimović (član povjerenstva)

Čestitamo kolegici Martini Pezer na zasluženom uspjehu i novoj akademskoj tituli! Želimo joj brojna buduća postignuća u kojima će uloženim radom i trudom ostvariti nove znanstvene doprinose!    

Sigurni smo će uspjeh kolegice Pezer biti poticaj svim polaznicima generacije 2016./2017. u danjem radu na finalizaciji njihovih doktorskih radova.

Prof. dr. sc. Đurđana Ozretić Došen,  voditeljica studija
Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Škare, tajnik studija
Doc. dr. sc. Sandra Horvat, tajnica studija

Sažetak doktorskog rada
Države mjerama obiteljske politike pomažu roditeljima nositi se s izravnim i neizravnim troškovima brige o djeci te pomažu umanjiti jaz između željenog i stvarnog broja djece. U vrijeme gospodarskih, socijalnih, demografskih i fiskalnih izazova diljem Europe, ovo istraživanje analizira utjecaj obiteljske politike na dobrobit obitelji s djecom u Hrvatskoj i pet odabranih zemalja: Grčkoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. U analizi je korišten mikrosimulacijski model poreza i socijalnih naknada EUROMOD te podatci iz EU-SILC ankete. Istraživanje je posebno posvećeno hrvatskoj obiteljskoj politici te donosi i pet reformskih scenarija. Empirijska komparativna analiza je ukazala na nepravedno raspodijeljene potpore za djecu u Hrvatskoj te stoga i manji utjecaj na dohodovnu nejednakost i siromaštvo djece u usporedbi s ostalim zemljama te relativno nisku pokrivenost troškova brige o djeci. Istraživanje je pokazalo da primjenom iskustava drugih zemalja hrvatski sustav potpora za djecu može poboljšati blagostanje obitelji s djecom uz nepromijenjene troškove.
 
Summary of doctoral dissertation
Family policies help parents cope with direct and indirect costs of child-rearing while creating favourable conditions to have children. In times of economic, social, demographic and fiscal challenges throughout the EU, this research explores the impact of family policies on wellbeing of families in Croatia and five countries (Greece, Germany, Slovakia, Sweden and UK). Special emphasis is devoted to the Croatian family policies and five reform scenarios are proposed. Tax-benefit microsimulation model EUROMOD is employed in the analysis with input data from EU-SILC survey. In the comparative empirical analysis Croatia proved to provide the most uneven support for households with children, and also proved to be among the least redistributive systems. The import of chosen family policies from other countries proved to be more successful than the original Croatian policies as measured by the indicators of households' wellbeing. The analysis stresses the question of the effectiveness of current Croatian policies in contrast to the budget size.
 


Branko Stanić, prvi doktor znanosti u generaciji polaznika 2016./2017. (petak, 15.05.2020.)

U petak, 15. svibnja 2020. kolega Branko Stanić, obranio je doktorski rad Odrednice proračunske transparentnosti hrvatskih općina (The determinations of budget transparency of Croatian municipalities) pred povjerenstvom:
  • prof. dr. sc. Hrvoje Šimović (predsjednik Povjerenstva)       
  • doc. dr.sc. Velibor Mačkić (prvi mentor i član Povjerenstva)      
  • prof. dr. sc. Katarina Ott (druga mentorica i članica Povjerenstva)           
  • doc. dr. sc. Valentina Vučković (članica Povjerenstva)
  • Paulo Reis Mourao, Ph.D. (član povjerenstva)
Dijelimo radost s našim prvim doktorom znanosti u svojoj generaciji! Čestitamo kolegi Branku Staniću na postignuću i želimo mu puno uspjeha u novim i uzbudljivim izazovima  s kojima će se suočiti u budućoj znanstvenoj karijeri!

Vjerujemo da će uspjeh kolege Stanića biti dodatni poticaj kolegicama i kolegama iz generacije 2016./2017. u završavanju njihovih doktorskih radova.
 
Prof. dr. sc. Đurđana Ozretić Došen,  voditeljica studija
Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Škare, tajnik studija
Doc. dr. sc. Sandra Horvat, tajnica studija

Sažetak doktorskog rada 
Ova doktorska disertacija klasificira postojeće teorijske pristupe u analizi transparentnosti proračuna i empirijski ispituje odrednice proračunske transparentnosti hrvatskih općina. Kroz dvije osnovne struje – teorije utemeljene na informacijskoj asimetriji i teorije društvene odgovornosti – sustavno su prikazani teorijski pristupi u analizi proračunske transparentnosti. U empirijskom dijelu disertacije koristi se jedinstvena panel baza podataka u razdoblju od 2014.-2018. i istražuju odrednice proračunske transparentnosti hrvatskih općina. Zavisna varijabla je indeks otvorenosti lokalnih proračuna, koji prikazuje godišnju dostupnost ključnih proračunskih dokumenata na službenim općinskim mrežnim stranicama. Ukupno je testirano šest hipoteza kako bi se došlo do optimalne kombinacije instrumenata (odrednica) koje povećavaju transparentnost lokalnih proračuna. Robusna empirijska analiza temelji se na Poissonovoj, logističkoj i prostornoj regresiji. Rezultati pokazuju da je za jačanje transparentnosti općinskog proračuna ključno poboljšati sljedeće instrumente: dohodak lokalnog stanovništva, općinski fiskalni kapacitet po glavi stanovnika, političku konkurenciju, zastupljenost žena u lokalnoj politici i obrazovanje političara. Prostorna analiza dokazala je postojanje pozitivnih prostornih prelijevanja, pokazujući da prakse transparentnosti u širem okruženju općine (susjedi) utječu na razinu njene proračunske transparentnosti. Donose se i preporuke svim razinama vlasti i javnosti za poboljšanje lokalne proračunske transparentnosti, te implikacije rezultata istraživanja na oblikovanje reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja Republike Hrvatske.
 
Summary of doctoral dissertation
This doctoral dissertation classifies the existing theoretical approaches in the analysis of budget transparency – theories based on information asymmetry and theories of social responsibility – and empirically examines determinants of the online budget transparency of Croatian municipalities. The empirical part uses a unique panel database from 2014-18 and the dependent variable Open Local Budget Index (OLBI), which shows the annual availability of key budget documents on municipal official websites. A total of six hypotheses were tested to produce the optimal combination of policy instruments (determinants) that increase local budget transparency. Robust empirical analysis is based on Poisson, logistic and spatial regression. The results show that to strengthen municipal budgetary transparency and political accountability, it is crucial to enhance the following instruments: residents' income per capita, municipal fiscal capacity per capita, political competition, women's representation in local politics, and politicians' education. Spatial analysis proved the existence of positive spatial spillovers, showing that the wider environment of the municipality (neighbors) affects the level of budget transparency of the observed municipality. The implications of these results for the next steps at all levels of government and the general public are also outlined, focusing in particular on the possible application of the results of this research to the inevitable reform of the territorial and fiscal organization of the Republic of Croatia.



Odluka o produženju roka studiranja na teret uplaćene školarine studenata poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija (27.02.2018.)

Poštovani kolegice i kolege,

dana 27.02.2018. Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta-Zagreb donijelo je Odluku o produženju roka studiranja na teret uplaćene školarine studenata poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija (preuzimanje PDF-a).