U Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera i preporuka, dana 29. siječnja 2021. godine održana je četvrta po redu Porezna konferencija: Porezna politika u post-pandemijskom razdoblju.
Konferenciju koja je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva financija RH, zajednički su organizirali Ekonomski fakultet - Zagreb i tvrtka Deloitte. Konferencija je održana u hibridnom formatu uz ograničen broj sudionika (govornika) u publici, dok je šira zainteresirana javnost imala priliku pratiti je putem YouTube kanala Ekonomskog fakulteta – Zagreb.
Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružiti praktične preporuka za unapređenje poreznog sustava Republike Hrvatske kroz dijalog glavnih sudionika i predstavnika poreznih obveznika i države.
U ime organizatora sudionike su pozdravili prof. dr. sc. Jurica Pavičić, dekan Ekonomskog fakulteta – Zagreb, Dražen Nimčević, partner u Deloitteu Hrvatska te doc. dr. sc. Marko Primorac, Ekonomski fakultet – Zagreb.
Uz predavanje na temu Izazovi porezne politike u Hrvatskoj koje je održao potpredsjednik Vlade RH i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, održane su i dvije panel diskusije o aktualnim poreznim temama:
Konferenciju koja je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva financija RH, zajednički su organizirali Ekonomski fakultet - Zagreb i tvrtka Deloitte. Konferencija je održana u hibridnom formatu uz ograničen broj sudionika (govornika) u publici, dok je šira zainteresirana javnost imala priliku pratiti je putem YouTube kanala Ekonomskog fakulteta – Zagreb.
Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružiti praktične preporuka za unapređenje poreznog sustava Republike Hrvatske kroz dijalog glavnih sudionika i predstavnika poreznih obveznika i države.
U ime organizatora sudionike su pozdravili prof. dr. sc. Jurica Pavičić, dekan Ekonomskog fakulteta – Zagreb, Dražen Nimčević, partner u Deloitteu Hrvatska te doc. dr. sc. Marko Primorac, Ekonomski fakultet – Zagreb.
Uz predavanje na temu Izazovi porezne politike u Hrvatskoj koje je održao potpredsjednik Vlade RH i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, održane su i dvije panel diskusije o aktualnim poreznim temama:
- Panel 1. Porezna politika nove generacije
- Panel 2. Digitalizacija i ispunjavanje poreznih obveza
U panel diskusiji „Porezna politika nove generacije“ govorili su Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, Helena Schmidt, partnerica u Deloitteovom odjelu poreznog savjetovanja, Marijana Starčević, menadžerica za poreze u tvrtki Orbico i Ana Stojić Deban, predsjednica uprave Zagrebačkog holdinga. Panel je moderirao doc. dr. sc. Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta.
U drugom dijelu konferencije uslijedila je panel diskusija koju je moderirao Dražen Nimčević, rukovoditelj poreznog i pravnog savjetovanja zadužen za Deloitteovu South Central Europe regiju, a u kojoj su sudjelovali Nikolina Cvijetić, team manager u Expert Consultingu, dr. sc. Marko Ignjatović, direktor u tvrtki Libusoft Cicom i Boran Lončarić, osnivač i vlasnik GDi Grupe.
Na konferenciji su se čule poruke koje se odnose na potrebu daljnje prilagodbe poreznog sustava suvremenim gospodarskim prilikama, a poseban naglasak bio je na mjerama koje je Vlada RH donijela u okviru poreznog sustava kao odgovor na krizu prouzročenu pandemijom, ali i na potres koji je u nekoliko navrata zadesio Hrvatsku. Osim toga, u kontekstu daljnjeg poreznog rasterećenja, istaknuto je kako je udio poreza i prireza porezu na dohodak u ukupnom opterećenju rada (poreznom klinu) u Hrvatskoj među najmanjima u Europi. Zbog toga, ali i zbog činjenice kako bi dodatno smanjenje poreza na dohodak ozbiljno ugrozilo sustav financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predloženo je da se daljnje rasterećenje u okviru dohotka od nesamostalne djelatnosti (plaće) usmjeri na smanjenje doprinosa. Na taj način, rasterećenje bi osjetili i građani s najnižim dohocima koji, zbog visokog osnovnog osobnog odbitka već ionako nemaju obvezu plaćanja poreza na dohodak od plaće.
U kontekstu potrošnih poreza naglasak je bio na trošarinama. Pojašnjeno je kako je primarni cilj trošarina ispravljanje negativnih eksternalija ili, pojednostavljeno rečeno, štetnih učinaka koje za društvo ima konzumiranje ili proizvodnju proizvoda. Stoga, visinu trošarina treba podesiti tako da ukupni prihodi od trošarina budu jednaki troškovima društvene štete povezane sa konzumacijom ili proizvodnjom određenog proizvoda. Naglašeno je kako porezna politika, posebno u ovom slučaju, mora biti u funkciji ostalih politika – zdravstvene politike, politike zaštite okoliša pa i ulaganja u istraživanje i razvoj. Poreznom politikom moguće je stimulirati istraživanje i razvoj u industrijama koje proizvode štetne proizvode ili proizvode čija proizvodnja neizravno rezultira štetnim učincima. Primjereno uređen porezni sustav može potaknuti proizvođače na određene preinake u poslovanju s ciljem smanjenja zagađenja okoliša ili na poboljšanje karakteristika proizvoda s ciljem smanjenja štetnih posljedica za zdravlje. U konačnici, trošarinski sustav mora stimulirati – ili bolje rečeno – nagrađivati proizvodnju i potrošnju proizvoda koji su inovativni i manje štetni.
Zasebna rasprava provedena je na temu nužnosti daljnje digitalne i analitičke transformacije porezne uprave, planiranih aktivnosti Porezne uprave i drugih relevantnih tijela u smislu sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza i povećanja učinkovitosti naplate poreza, ali i jačanja internih procesa i transparentnosti države kod oporezivanja, ali i kod potrošnje.
U drugom dijelu konferencije uslijedila je panel diskusija koju je moderirao Dražen Nimčević, rukovoditelj poreznog i pravnog savjetovanja zadužen za Deloitteovu South Central Europe regiju, a u kojoj su sudjelovali Nikolina Cvijetić, team manager u Expert Consultingu, dr. sc. Marko Ignjatović, direktor u tvrtki Libusoft Cicom i Boran Lončarić, osnivač i vlasnik GDi Grupe.
Na konferenciji su se čule poruke koje se odnose na potrebu daljnje prilagodbe poreznog sustava suvremenim gospodarskim prilikama, a poseban naglasak bio je na mjerama koje je Vlada RH donijela u okviru poreznog sustava kao odgovor na krizu prouzročenu pandemijom, ali i na potres koji je u nekoliko navrata zadesio Hrvatsku. Osim toga, u kontekstu daljnjeg poreznog rasterećenja, istaknuto je kako je udio poreza i prireza porezu na dohodak u ukupnom opterećenju rada (poreznom klinu) u Hrvatskoj među najmanjima u Europi. Zbog toga, ali i zbog činjenice kako bi dodatno smanjenje poreza na dohodak ozbiljno ugrozilo sustav financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predloženo je da se daljnje rasterećenje u okviru dohotka od nesamostalne djelatnosti (plaće) usmjeri na smanjenje doprinosa. Na taj način, rasterećenje bi osjetili i građani s najnižim dohocima koji, zbog visokog osnovnog osobnog odbitka već ionako nemaju obvezu plaćanja poreza na dohodak od plaće.
U kontekstu potrošnih poreza naglasak je bio na trošarinama. Pojašnjeno je kako je primarni cilj trošarina ispravljanje negativnih eksternalija ili, pojednostavljeno rečeno, štetnih učinaka koje za društvo ima konzumiranje ili proizvodnju proizvoda. Stoga, visinu trošarina treba podesiti tako da ukupni prihodi od trošarina budu jednaki troškovima društvene štete povezane sa konzumacijom ili proizvodnjom određenog proizvoda. Naglašeno je kako porezna politika, posebno u ovom slučaju, mora biti u funkciji ostalih politika – zdravstvene politike, politike zaštite okoliša pa i ulaganja u istraživanje i razvoj. Poreznom politikom moguće je stimulirati istraživanje i razvoj u industrijama koje proizvode štetne proizvode ili proizvode čija proizvodnja neizravno rezultira štetnim učincima. Primjereno uređen porezni sustav može potaknuti proizvođače na određene preinake u poslovanju s ciljem smanjenja zagađenja okoliša ili na poboljšanje karakteristika proizvoda s ciljem smanjenja štetnih posljedica za zdravlje. U konačnici, trošarinski sustav mora stimulirati – ili bolje rečeno – nagrađivati proizvodnju i potrošnju proizvoda koji su inovativni i manje štetni.
Zasebna rasprava provedena je na temu nužnosti daljnje digitalne i analitičke transformacije porezne uprave, planiranih aktivnosti Porezne uprave i drugih relevantnih tijela u smislu sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza i povećanja učinkovitosti naplate poreza, ali i jačanja internih procesa i transparentnosti države kod oporezivanja, ali i kod potrošnje.