U izdanju Ekonomskog fakulteta – Zagreb objavljena je knjiga Državna revizija: Pretpostavka odgovornosti i transparentnosti u javnom sektoru, jedanaest ravnopravnih autora (V. Akrap, M. Brozović, I. Klešić, I. Mamić Sačer, I. Pavić, L. Pernar, N. Rogošić, S. Sever Mališ, I. Stegić, B. Vuletić Antić, L. Žager) koju je uredilo troje redaktora (I. Klešić, I. Mamić Sačer, L. Žager).
Revizija je, u našim uvjetima, relativno mlada profesija. U kontekstu različitih vrsta revizije te sve značajnijeg utjecaja javnog sektora, vrlo značajno mjesto pripada državnoj reviziji. Krovna institucija za razvoj državne revizije kod nas je Državni ured za reviziju koji je prošle godine proslavio 25. godišnjicu svoga postojanja. Osim Državnog ureda za reviziju, u razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj vrlo značajno mjesta pripada i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji ove godine obilježava 100. godišnjicu svoga postojanja. Autori ove knjige upravo su sa navedene dvije institucije te knjiga predstavlja izvrstan primjer suradnje akademske zajednice i stručnjaka iz prakse.
Ova knjiga logični je nastavak serije knjiga koje su iz područja revizije izlazile od prve polovine devedesetih godina prošlog stoljeća. Sastoji od dvanaest poglavlja, a svako započinje pregledom poglavlja u kojemu se ističu najznačajnije teme koje su u tom poglavlju obrađene te završava s pitanjima za provjeru znanja.
Knjiga je ponajprije namijenjena svima onima koji su na bilo koji način upućeni na državnu reviziju. Prije svega, tu se misli na proračun i proračunske korisnike, trgovačka društva u državnom vlasništvu te neprofitne organizacije. U tom kontekstu voli se isticati uloga javnog menadžmenta. Nadalje, knjiga je, osim državnim revizorima, namijenjena i eksternim i internim revizorima, računovođama i financijskim djelatnicima te svima onima koji na bilo koji način sudjeluju u procesu upravljanja u javnom sektoru. Osim toga, ova knjiga pisana je i za studente ekonomskih fakulteta i poslovnih škola, a zatim i drugih fakulteta na kojima se izučava problematika javnog sektora. Pitanje odgovornosti i transparentosti javnog sektora doista može biti interesantno čitavom nizu različitih korisnika.
Revizija je, u našim uvjetima, relativno mlada profesija. U kontekstu različitih vrsta revizije te sve značajnijeg utjecaja javnog sektora, vrlo značajno mjesto pripada državnoj reviziji. Krovna institucija za razvoj državne revizije kod nas je Državni ured za reviziju koji je prošle godine proslavio 25. godišnjicu svoga postojanja. Osim Državnog ureda za reviziju, u razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj vrlo značajno mjesta pripada i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji ove godine obilježava 100. godišnjicu svoga postojanja. Autori ove knjige upravo su sa navedene dvije institucije te knjiga predstavlja izvrstan primjer suradnje akademske zajednice i stručnjaka iz prakse.
Ova knjiga logični je nastavak serije knjiga koje su iz područja revizije izlazile od prve polovine devedesetih godina prošlog stoljeća. Sastoji od dvanaest poglavlja, a svako započinje pregledom poglavlja u kojemu se ističu najznačajnije teme koje su u tom poglavlju obrađene te završava s pitanjima za provjeru znanja.
Knjiga je ponajprije namijenjena svima onima koji su na bilo koji način upućeni na državnu reviziju. Prije svega, tu se misli na proračun i proračunske korisnike, trgovačka društva u državnom vlasništvu te neprofitne organizacije. U tom kontekstu voli se isticati uloga javnog menadžmenta. Nadalje, knjiga je, osim državnim revizorima, namijenjena i eksternim i internim revizorima, računovođama i financijskim djelatnicima te svima onima koji na bilo koji način sudjeluju u procesu upravljanja u javnom sektoru. Osim toga, ova knjiga pisana je i za studente ekonomskih fakulteta i poslovnih škola, a zatim i drugih fakulteta na kojima se izučava problematika javnog sektora. Pitanje odgovornosti i transparentosti javnog sektora doista može biti interesantno čitavom nizu različitih korisnika.