Novosti

Otvoren natječaj za upis nove generacije polaznika (ponedjeljak, 01.06.2020.)

Otvoren je natječaj za upis nove generacije polaznika polaznika doktorstkog studija Ekonomija i poslovna ekonomija (2020./2021.). Pozivamo potencijalne kandidate da prouče detalje natječaja te se obrate tajnicima studija izv. prof. dr. sc. Vatroslavu Škari i doc. dr. sc. Sandri Horvat te djelatnicama Referade za doktorski studij za sve dodatne informacije (kontakt informacije dostupne su na stranici Kontakti).


Radno vrijeme Referade za poslijediplomske studije od 1. lipnja 2010.  

Referada za poslijediplomske studije Ekonomskog fakulteta – Zagreb od ponedjeljka, 01.06.2020., radit će po starom redovnom radnom vremenu.

Preporuka za studente je da sve što mogu obave online, a ako dolaze da se u zgradi Fakulteta zadržavaju samo onoliko koliko je potrebno za obaviti administrativni posao.
 
Radno vrijeme Referade za poslijediplomske studije
Ponedjeljak 11:00-13:00 h
Utorak 15:00-18:00 h
Srijeda 11:00-13:00 h
Četvrtak 15:00-18:00 h
Petak 11:00-13:00 h


Marina Matošec i Ana Marija Stjepić, polaznice generacije 2016./2017. nastavljaju niz uspješnih obrana doktorskih radova (srijeda, 15.07.2020.)
 
U srijedu, 15. srpnja 2020. održane su dvije obrane doktorskih radova, čime je ukupno 5 polaznika generacije 2016./2017. do sada uspješno završilo poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Ekonomija i poslovna ekonomija.
 
Marina Matošec ispunila je uvjete za stjecaje titule doktorice znanosti obranom rada pod naslovom „Modeliranje učinka fiskalne politike na pouzdanje potrošača kao prediktora ekonomske aktivnosti“ (Modeling the effect of fiscal policy on consumer confidence as a predictor of economic activity), održanom pred povjerenstvom:
  • prof. dr. sc. Hrvoje Šimović (predsjednik Povjerenstva)
  • prof. dr.sc.  Mirjana Čižmešija (mentorica i članica Povjerenstva)    
  • dr. sc. Danijel Nestić (član povjerenstva).
 
Ana Marija Stjepić isto je postignuće ostvarila obranom doktorskog rada pod naslovom „Odrednice prihvaćanja sustava poslovne inteligencije u malim i srednjim poduzećima tercijarnoga sektora“ (The success factors of business intelligence system adoption in small and medium sized enterprises of the tertiary sector). Povjerenstvo je djelovalo u sastavu:
  • prof. dr. sc. Mirjana Pejić Bach (predsjednica Povjerenstva)     
  • prof. dr.sc. Vesna Bosilj Vukšić (mentorica i članica Povjerenstva)    
  • prof. dr. sc. Nikša Alfirević (član povjerenstva).

Novim doktoricama znanosti čestitamo na izvrsnim rezultatima! Želimo im niz novih postignuća i uspjeha u odabranim, trajno izazovnim znanstvenim područjima istraživanja i podučavanja u budućnosti.
 
Prof. dr. sc. Đurđana Ozretić Došen,  voditeljica studija
Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Škare, tajnik studija
Doc. dr. sc. Sandra Horvat, tajnica studija
 
 
Sažetak doktorskog rada - Marina Matošec
 
Doktorski rad obrađuje tradicionalističku temu o stabilizacijskoj ulozi fiskalne politike na nov način, uključivanjem bihevioralne komponente u ekonomski model, kako bi se on što više približio stvarnosti. Umjesto promatranja široko istraženog izravnog učinka fiskalne politike na makroekonomsku aktivnost putem fiskalnog multiplikatora, ispituje se mogu li nositelji fiskalne vlasti djelovati posredno utječući ponajprije na optimizam potrošača. Ekonometrijskom panel analizom ispituju se učinci promjena različitih kategorija državne potrošnje i oporezivanja na pouzdanje potrošača u EU članicama. Provjerava se također javlja li se asimetrija u percepcijama ekonomskog okruženja ovisno o fazi poslovnog ciklusa. Prema rezultatima, potrošači negativno percipiraju povećanje državne potrošnje i oporezivanja za gotovo sve promatrane kategorije, a u silaznim fazama poslovnog ciklusa, kad je prisutna veća ekonomska neizvjesnost, potrošači postaju još pesimističniji uslijed istih fiskalnih promjena. Preporuka nositeljima ekonomske politike je da se u EU članicama u svrhu stabilizacije poslovnog ciklusa u situaciji niske javne zaduženosti provodi fiskalna ekspanzija smanjenjem poreznog opterećenja rada i kapitala. S druge strane, u situaciji dužničke krize savjetuje se fiskalna štednja smanjenjem državne potrošnje u sektorima gdje evidentno postoje neefikasnosti.
 
Summary of doctoral dissertation – Marina Matošec
 
Doctoral thesis deals with the traditionalist topic of the stabilisation role of fiscal policy in a rather new way, by including the behavioural component in the economic model. Instead of analysing the widely researched direct effect of fiscal policy on macroeconomic activity through a fiscal multiplier, it examines whether fiscal authorities can act indirectly by influencing first of all consumer confidence. Panel data analysis examines the effects of changes in different categories of government spending and taxation on consumer confidence in the EU member states. It is also checked whether there is an asymmetry in the perceptions of economic environment depending on the phase of the business cycle. Results imply that consumers negatively perceive an increase in government spending and taxation for almost all observed categories, and in the downward stages of the business cycle, when there is greater economic uncertainty, consumers become even more pessimistic due to the same fiscal changes. Some recommendations to the EU economic policy makers is that in order to stabilize the business cycle in a situation of low public indebtedness, fiscal expansion should be carried out by reducing the tax burden on labour and capital. On the other hand, in a situation of a debt crisis, fiscal consolidation is advised by reducing government spending in sectors with evident inefficiencies.
 
 
Sažetak doktorskog rada - Ana Marija Stjepić
 
Tema ove doktorske disertacije temelji se na istraživanju odrednica dimenzija TOE okvira, a koje utječu na uspješno prihvaćanje BIS-a u MSP-ima tercijarnog sektora na području RH. Za potrebu ispitivanja postavljenih hipoteza istraživanja provedeno je kvantitativno istraživanje uz prikaz jedne analize studije slučaja. Rezultati istraživanja pokazuju kako na prihvat BIS-a u hrvatskim MSP-ima tercijarnog sektora najveći utjecaj ostvaruju odrednice organizacijske dimenzije, potom dimenzije okruženja te kao posljednje, odrednice tehološke dimenzije. U okviru dobivenih rezultata, najvažnijima su se pokazale odrednice Pritisak konkurencije, Organizacijska spremnost i Kompatibilnost sustava. Preporuke za daljnja istraživanja temelje se na postojećim ograničenjima rada, a predlažu provođenje istraživanja na većem uzorku, na uzorku velikih poduzeća u RH kao i  na poduzećima preostalih sektora. Također, preporuka je provesti longitudinalno istraživanje te kvalitativno istraživanje na većem broju poduzeća, kao i nadograditi model istraživanja sa dodatnom zavisnom varijablom kojom bi se istražio utjecaj uspješnog prihvata BIS-a na uspješnije poslovanje poduzeća. Važnost doktorskog rada iskazana je kroz nekoliko znanstvenih i aplikativnih doprinosa u kojima se MSP-ima, kao i menadžerima, ponuditeljima/proizvođačima softvera za BIS te konzultatima sa područja IT-a u RH, daju smjernice za uspješnije i jednostavnije provođenje projekta prihvata BIS-a u poslovanju.
 
Summary of doctoral dissertation – Ana Marija Stjepić
 
The topic of this doctoral dissertation is based on research into the determinants that influence the successful adoption of BIS in tertiary sector SMEs in the Republic of Croatia. The TOE theoretical framework was applied to select the determinants which would be considered in the research. The results of the research showed that determinants within the organizational dimension (positive significant influence) have the greatest impact on the BIS acceptance in the tertiary SMEs. This is followed by the determinants within the environmental dimension (positive significant impact) and, finally, the determinants of the technological dimension (partially significant positive impact) with the least impact on BIS acceptance in SMEs in the Republic of Croatia. Given the research results, for SMEs that base their business largely on information and therefore want to embrace BIS in their business, the most important is competitive pressure in the market that will encourage them to make faster decisions and take timely action to adopt BIS. Also, organizational readiness plays an important role, according to which SMEs must have sufficient resources within the enterprise beforehand, and that are needed to successfully adopt BIS. In addition to the two above-mentioned most important determinants, the third determinant belongs to the technological dimension and concerns the compatibility of BIS establishmnet with existing business values, practices and technological infrastructure of SMEs in the Republic of Croatia. The importance of the doctoral thesis is manifested through several scientific and practical contributions in which are given guidelines for more successful and simpler implementation of the BIS acceptance in business are given, especially for SMEs, as well as managers, BIS software providers and IT consultants in the Republic of Croatia.
 

Doktorica znanosti Nora Mustać, polaznica generacije 2016./2017. (utorak, 14.07.2020.)

U utorak, 14. srpnja 2020., obranom doktorskog rada pod naslovom „Analiza uspješnosti ekonomske tranzicije usporedbom odabranih zemalja s različitim pristupima tranziciji“ („The analysis of economic transition performance by comparing selected countries with different transition approaches”) akademsku titulu doktorice znanosti stekla je Nora Mustać. Obrana je održana pred povjerenstvom:                               
  • prof. dr. sc. Jurica Šimurina (predsjednik Povjerenstva)                                                    
  • prof. dr.sc. Ivo Družić  (mentor i član Povjerenstva)    
  • prof. dr. sc. Đuro Benić (član povjerenstva)
Tim povodom i u uvjerenju da će nastaviti nizati uspjehe u znanstvenoj i nastavnoj karijeri, kolegici Nori Mustać upućujemo iskrene čestitke!  
 
Prof. dr. sc. Đurđana Ozretić Došen,  voditeljica studija
Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Škare, tajnik studija
Doc. dr. sc. Sandra Horvat, tajnica studija
 
Sažetak doktorskog rada

U doktorskom radu detaljno je i sa više aspekata obrađena problematika ekonomske tranzicije. Ekonomska tranzicija često je kontroverzna zbog uloge svjetskih financijskih institucija u procesu donošenja reformnih mjera. Rad detaljno istražuje različitu uspješnost i ekonomske performanse promatranih zemalja ovisno o pristupu tranziciji koji su zemlje primjenjivale. Istraživački problem ovog doktorskog rada bazira se na ispitivanju različite učinkovitosti ekonomske politike koja je formirala ekonomsku aktivnost u okviru ekonomske tranzicije. Ono što ovom radu daje dodatni znanstveni doprinos je novi pristup istraživanju kroz dvije velike, Kinu i Rusiju, i dvije male ekonomije, Sloveniju i Hrvatsku, sa različitim pristupom tranziciji. Poseban naglasak je stavljen na Washingtonski konsenzus kao središnji okvir i odlučujući faktor u izboru reformnih mjera koje su definirale proces tranzicije u svakoj od četiri analizirane zemlje, ali i u ostalim tranzicijskim zemljama. Temeljni istraživački motiv bio je odrediti ulogu, ali i razloge odabira mjera koje su zapadne financijske institucija propagirale kroz neoliberalne mjere sadržane kroz Washingtonski konsenzus.
 
Summary of doctoral dissertation

In the doctoral thesis, the issue of economic transition is dealt with in detail and from several aspects. Economic transition is often controversial due to the role of global financial institutions in the reform process. The thesis examines in detail the different economic performance of the observed countries depending the path of transition that the countries have applied. The research problem of this doctoral thesis is based on examining the different effectiveness of economic policy that has shaped economic activity within the economic transition. What gives this paper an additional scientific contribution is a new approach to research through two large, China and Russia, and two small economies, Slovenia and Croatia, with different transition paths. The basic research motive was to determine the role, but also to find the reasons for choosing the measures that Western financial institutions propagated through the neoliberal measures contained in the Washington Consensus.


Upute Ekonomskog fakulteta - Zagreb o zaštiti od korona virusa (24.6.2020.)

Ekonomski fakultet – Zagreb kontinuirano prati i poštuje mjere i preporuke Stožera civilne zaštite i Sveučilišta u Zagrebu usmjerene na prevenciju zaraze korona virusom.
Od svih studenata i zaposlenika Fakulteta očekuje se da uredno nastave ispunjavati svoje obveze te da se prilikom dolaska i boravka u zgradi Fakulteta pridržavaju mjera zaštite kao što su:
  - korištenje dostupnih sredstva za dezinfekciju ruku na ulazu u zgradu,- redovito pranje ruku,
  - držanje propisanog razmaka među osobama u zatvorenim prostorijama od najmanje 1,5 metara,
  - nošenje zaštitne maske te
  - po potrebi, i nošenje zaštitnih rukavica. 

Molimo da se i u prostorima izvan Fakulteta studenti i zaposlenici pridržavaju preporučene udaljenosti od drugih osoba (javni prijevoz, trgovački centri, ugostiteljski objekti itd.). 

U slučaju pojave simptoma zaraze kao što je povišena tjelesna temperatura, studenti i zaposlenici ne smiju dolaziti na Fakultet, nego se trebaju javiti epidemiološkoj službi i/ili svome obiteljskom liječniku. 
U slučaju da netko od studenata ili zaposlenika ima potvrđenu zarazu korona virusom, informaciju treba promptno proslijediti Koordinatoru za COVID-19 prof. dr. sc. Oliveru Kesaru na mail adresu okesar@efzg.hr.

Sigurni smo da će svi studenti i zaposlenici, kao odgovorni pojedinci, prihvatiti i provoditi ove mjere u svrhu zaštite svoga i zdravlja svojih najbližih.


Doktorica znanosti Martina Pezer, polaznica generacije 2016./2017. (srijeda, 10.06.2020.)

U srijedu, 10. lipnja 2020. kolegica Martina Pezer, obranila je doktorski rad „Utjecaj obiteljskih politika u Republici Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama na blagostanje obitelji s djecom“ (Impact of family policies on the well-being of families with children in the Republic of Croatia and selected European countries) pred povjerenstvom:
  • prof. dr. sc. Anđelko Akrap (predsjednik Povjerenstva)      
  • doc. dr.sc. Marin Strmota (prvi mentor i član Povjerenstva)     
  • dr. sc. Ivica Urban (drugi mentor i član Povjerenstva)          
  • doc. dr. sc. Lucija Rogić Dumančić (članica Povjerenstva)
  • prof. dr. sc. Hrvoje Šimović (član povjerenstva)

Čestitamo kolegici Martini Pezer na zasluženom uspjehu i novoj akademskoj tituli! Želimo joj brojna buduća postignuća u kojima će uloženim radom i trudom ostvariti nove znanstvene doprinose!    

Sigurni smo će uspjeh kolegice Pezer biti poticaj svim polaznicima generacije 2016./2017. u danjem radu na finalizaciji njihovih doktorskih radova.

Prof. dr. sc. Đurđana Ozretić Došen,  voditeljica studija
Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Škare, tajnik studija
Doc. dr. sc. Sandra Horvat, tajnica studija

Sažetak doktorskog rada
Države mjerama obiteljske politike pomažu roditeljima nositi se s izravnim i neizravnim troškovima brige o djeci te pomažu umanjiti jaz između željenog i stvarnog broja djece. U vrijeme gospodarskih, socijalnih, demografskih i fiskalnih izazova diljem Europe, ovo istraživanje analizira utjecaj obiteljske politike na dobrobit obitelji s djecom u Hrvatskoj i pet odabranih zemalja: Grčkoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. U analizi je korišten mikrosimulacijski model poreza i socijalnih naknada EUROMOD te podatci iz EU-SILC ankete. Istraživanje je posebno posvećeno hrvatskoj obiteljskoj politici te donosi i pet reformskih scenarija. Empirijska komparativna analiza je ukazala na nepravedno raspodijeljene potpore za djecu u Hrvatskoj te stoga i manji utjecaj na dohodovnu nejednakost i siromaštvo djece u usporedbi s ostalim zemljama te relativno nisku pokrivenost troškova brige o djeci. Istraživanje je pokazalo da primjenom iskustava drugih zemalja hrvatski sustav potpora za djecu može poboljšati blagostanje obitelji s djecom uz nepromijenjene troškove.
 
Summary of doctoral dissertation
Family policies help parents cope with direct and indirect costs of child-rearing while creating favourable conditions to have children. In times of economic, social, demographic and fiscal challenges throughout the EU, this research explores the impact of family policies on wellbeing of families in Croatia and five countries (Greece, Germany, Slovakia, Sweden and UK). Special emphasis is devoted to the Croatian family policies and five reform scenarios are proposed. Tax-benefit microsimulation model EUROMOD is employed in the analysis with input data from EU-SILC survey. In the comparative empirical analysis Croatia proved to provide the most uneven support for households with children, and also proved to be among the least redistributive systems. The import of chosen family policies from other countries proved to be more successful than the original Croatian policies as measured by the indicators of households' wellbeing. The analysis stresses the question of the effectiveness of current Croatian policies in contrast to the budget size.
 


Branko Stanić, prvi doktor znanosti u generaciji polaznika 2016./2017. (petak, 15.05.2020.)

U petak, 15. svibnja 2020. kolega Branko Stanić, obranio je doktorski rad Odrednice proračunske transparentnosti hrvatskih općina (The determinations of budget transparency of Croatian municipalities) pred povjerenstvom:
  • prof. dr. sc. Hrvoje Šimović (predsjednik Povjerenstva)       
  • doc. dr.sc. Velibor Mačkić (prvi mentor i član Povjerenstva)      
  • prof. dr. sc. Katarina Ott (druga mentorica i članica Povjerenstva)           
  • doc. dr. sc. Valentina Vučković (članica Povjerenstva)
  • Paulo Reis Mourao, Ph.D. (član povjerenstva)
Dijelimo radost s našim prvim doktorom znanosti u svojoj generaciji! Čestitamo kolegi Branku Staniću na postignuću i želimo mu puno uspjeha u novim i uzbudljivim izazovima  s kojima će se suočiti u budućoj znanstvenoj karijeri!

Vjerujemo da će uspjeh kolege Stanića biti dodatni poticaj kolegicama i kolegama iz generacije 2016./2017. u završavanju njihovih doktorskih radova.
 
Prof. dr. sc. Đurđana Ozretić Došen,  voditeljica studija
Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Škare, tajnik studija
Doc. dr. sc. Sandra Horvat, tajnica studija

Sažetak doktorskog rada 
Ova doktorska disertacija klasificira postojeće teorijske pristupe u analizi transparentnosti proračuna i empirijski ispituje odrednice proračunske transparentnosti hrvatskih općina. Kroz dvije osnovne struje – teorije utemeljene na informacijskoj asimetriji i teorije društvene odgovornosti – sustavno su prikazani teorijski pristupi u analizi proračunske transparentnosti. U empirijskom dijelu disertacije koristi se jedinstvena panel baza podataka u razdoblju od 2014.-2018. i istražuju odrednice proračunske transparentnosti hrvatskih općina. Zavisna varijabla je indeks otvorenosti lokalnih proračuna, koji prikazuje godišnju dostupnost ključnih proračunskih dokumenata na službenim općinskim mrežnim stranicama. Ukupno je testirano šest hipoteza kako bi se došlo do optimalne kombinacije instrumenata (odrednica) koje povećavaju transparentnost lokalnih proračuna. Robusna empirijska analiza temelji se na Poissonovoj, logističkoj i prostornoj regresiji. Rezultati pokazuju da je za jačanje transparentnosti općinskog proračuna ključno poboljšati sljedeće instrumente: dohodak lokalnog stanovništva, općinski fiskalni kapacitet po glavi stanovnika, političku konkurenciju, zastupljenost žena u lokalnoj politici i obrazovanje političara. Prostorna analiza dokazala je postojanje pozitivnih prostornih prelijevanja, pokazujući da prakse transparentnosti u širem okruženju općine (susjedi) utječu na razinu njene proračunske transparentnosti. Donose se i preporuke svim razinama vlasti i javnosti za poboljšanje lokalne proračunske transparentnosti, te implikacije rezultata istraživanja na oblikovanje reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja Republike Hrvatske.
 
Summary of doctoral dissertation
This doctoral dissertation classifies the existing theoretical approaches in the analysis of budget transparency – theories based on information asymmetry and theories of social responsibility – and empirically examines determinants of the online budget transparency of Croatian municipalities. The empirical part uses a unique panel database from 2014-18 and the dependent variable Open Local Budget Index (OLBI), which shows the annual availability of key budget documents on municipal official websites. A total of six hypotheses were tested to produce the optimal combination of policy instruments (determinants) that increase local budget transparency. Robust empirical analysis is based on Poisson, logistic and spatial regression. The results show that to strengthen municipal budgetary transparency and political accountability, it is crucial to enhance the following instruments: residents' income per capita, municipal fiscal capacity per capita, political competition, women's representation in local politics, and politicians' education. Spatial analysis proved the existence of positive spatial spillovers, showing that the wider environment of the municipality (neighbors) affects the level of budget transparency of the observed municipality. The implications of these results for the next steps at all levels of government and the general public are also outlined, focusing in particular on the possible application of the results of this research to the inevitable reform of the territorial and fiscal organization of the Republic of Croatia.



Odluka o produženju roka studiranja na teret uplaćene školarine studenata poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija (27.02.2018.)

Poštovani kolegice i kolege,

dana 27.02.2018. Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta-Zagreb donijelo je Odluku o produženju roka studiranja na teret uplaćene školarine studenata poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija (preuzimanje PDF-a).