Sveučilište u Zagrebu - Ekonomski fakultet

Hrvatski English
Brzi linkovi
Konferencije

Konferencije

OKRUGLI STOL: JEZICI U MEĐUNARODNOM POSLOVANJU

30. studenoga 2015.

Sažeci izlaganja

 

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Europska politika višejezičnosti u teoriji i praksi

Marina Petrić, Područni ured Glavne uprave za pismeno prevođenje EK

 
Politika višejezičnosti temelji se na načelu poštovanja jezične i kulturne raznolikosti Europske unije, konkretiziranom u tzv. načelu iz Barcelone po kojem svi bi europski građani, uz vlastiti, trebali biti u stanju aktivno koristiti još dva strana jezika. To je načelo misao vodilja djelovanja Europske komisije u provedbi politike višejezičnosti. Ta djelovanja možemo podijeliti u tri skupine:
1.     suradnja s državama članicama na izradi novih nastavnih metoda kako bi učenici i studenti do kraja školovanja stekli što bolje jezične vještine (ujedno jedan od ciljeva strategije „Rethinking Education“ – „Nova razmišljanja o obrazovanju“)
2.     prikupljanje podataka o uspješnosti podučavanja i učenja jezika
3.     poticanje inovativnosti u podučavanju i učenju jezika (npr. Europska oznaka jezika).

Konkretni ciljevi navedenih djelovanja su sljedeći:
·       bolja usklađenost vještina koje se stječu obrazovanjem s potrebama tržišta rada, tj. povećanje mogućnosti za pronalaženje radnog mjesta
·       priprema kako mladih tako i odraslih „učenika“ za studiranje i/ili rad u inozemstvu
·       povećanje konkurentnosti poduzeća – strani jezici važan su čimbenik u širenju poduzeća na međunarodno tržište (osobito važno za mala i srednje velika poduzeća).

Eurostat, statistički ured Europske unije, svakih nekoliko godina provodi istraživanja o poznavanju (stranih) jezika u Europskoj uniji. Zadnja su provedena 2005. (Special Eurobarometer 243) i 2012. (Special Eurobarometer 386), a obrađeni statistički podaci dostupni su na web-stranicama Eurostata. Od ostalih istraživanja vrijedi izdvojiti:
-  glede povezanosti poznavanja jezika i zaposlenosti: Adult Education Survey (AES, 2011.); Languages and Employability (izvješće Zajedničkog istraživačkog centra, 2015.)
- jezici kao čimbenik u međunarodnom poslovanju: ELAN (Effects on the European Economy of Shortages of Foreign Language Skills in Enterprise), CELAN (Language Strategies for Competitiveness and Employability), The PIMLICO Project (Language Management Strategies and Best Practice in European SMEs)
 

 

Britanski savjet

Jezici u međunarodnom poslovanju

dr.sc. Conor Snowden, direktor Britanskog savjeta za Hrvatsku i Sloveniju

 

Predviđa se da će 2020. godine engleskim govoriti gotovo 2 milijarde ljudi pa je sasvim razumljivo zašto je postao globalni jezik poslovanja. Engleski se govori na svim kontinentima te je prvi ili drugi jezik najjačih svjetskih gospodarskih sila. Više od 50% hrvatskih građana govori engleski jezik i taj broj je u porastu zbog visoke kvalitete jezičnog obrazovanja. Istraživanje koje je u europskim zemljama proveo Britanski savjet pokazuje da 50-100% tvrtki očekuje od svojih zaposlenika da dobro vladaju engleskim jezikom. Naravno, ta se očekivanja razlikuju od sektora do sektora, ali  vrlo su visoka u turizmu i farmaceutici, najjačim sektorima u Hrvatskoj. U budućnosti bi se stoga moglo unaprijediti učenje engleskoga jezika za posebne namjene i struke, npr. za ekonomiju, medicinu, turizam i pravo. Globalno poslovanje ovisi o uspješnoj uporabi specifičnih jezičnih znanja i vještina pa je u procesu zapošljavanja i usavršavanja zaposlenika nužno testirati ih na primjeren način.

 

Francuski institut

Ekonomska vrijednost francuskoga jezika

Alexis Messmer, suradnik Francuskog veleposlanstva pri Agenciji za odgoj i obrazovanje

 

Francuski jezik je 6. svjetski jezik po broju govornika, 2. svjetski jezik koji se najčešće uči, 3. globalni poslovni jezik nakon engleskoga i kineskog. Ti podaci govore o važnosti francuskoga jezika u poslovanju i gospodarstvu, a pojam - ekonomska frankofonija - označava zemlje francuskoga govornoga područja čiji udio u globalnom gospodarskom bogatstvu iznosi  gotovo 15 %.

Suprotno uvriježenom mišljenju, broj govornika francuskoga jezika u stalnom je porastu.  Predviđa se da će u svjetskoj populaciji  broj govornika porasti sa 3% na 8%. Uz porast broja afričkoga stanovništva, do 2050. godine, pretpostavlja se da će u svijetu biti više od 700 milijuna govornika francuskoga jezika. Ove promjene i povećanje broja govornika, imat će pravi učinak samo ukoliko govornici francuskoga jezika zgrabe poslovne prilike koje su pred njima, bez odlaganja.

 

Talijanski institut za kulturu

Talijanski jezik u međunarodnom poslovanju

Silvia Venchiarutti, ABC škola talijanskoga jezika

 

Broj osoba u svijetu koje uče strane jezike je već desetljećima u porastu zahvaljujući globalnom razvoju ekonomije, sredstava komunikacije i promjenama geopolitičkih ravnoteža, mogućnosti komuniciranja čovječanstva mijenjaju se u svojoj srži. U tom kontekstu i talijanski jezik raste i ne gleda se na njega više toliko u kontekstu svijeta umjetnosti, literature i glazbe, već ga se smatra korisnim i upotrebljivim u poslovnom okruženju.

Talijanski je veliki resurs. Iz toga proizlazi važnost učenja talijanskog jezika, ne samo kao instrumenta za interkulturalni dijalog, već kao elementa razvoja i rasta. Isto tako, kroz potencijalnu atraktivnost talijanskog životnog stila se trudimo graditi image Italije kao napredne zemlje, promovirajući kako veliku povijesnu baštinu u umjetnosti i kulturi, tako i suvremeni način talijanske kreativnosti na području umjetnosti, glazbe, enogastronomiji, tehnološkim inovacijama

Talijanski jezik je na četvrtom mjestu među svjetskim jezicima prema broju osoba koje ga uče kao drugi jezik, i drugi najzastupljeniji jezik zahvaljujući talijanskim izrazima s područja enogastronomije, dizajna, mode i generalno talijanskim proizvodima.

Znanje talijanskog jezika i kulture  je nužno za one koji teže poslovnom iskustvu u bliskoj Italiji i za one koji žele iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz talijanskih poduzeća u Hrvatskoj.

U oba slučaja postaje nužan razvoj interkulturalnih komunikativnih vještina, vještina koja je ponekad zapostavljena u podučavanju  stranog jezika, a koja zapravo ima veliki značaj za uspjeh i efikasnost komunikacije, bez koje uspješno poslovanje postaje nemoguće.

 

Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu

Kineski jezik kao ishodište novih (poslovnih) ideja i mogućnosti

Krešimir Jurak, voditelj instituta

 

Kineski jezik ne otvara samo mogućnost direktne komunikacije između pojedinaca, tvrtki i institucija već postaje i ishodište novih ideja i mogućnosti te otvara široki spektar do sada zanemarenih mogućnosti za osobnu i poslovnu suradnju s predstavnicima druge kulture i drugog civilizacijskog kruga iz jednog od ekonomski i političkih najznačajnijih gospodarstva svijeta. Značajna kulturološka i civilizacijska razlika, ogromna jezična barijera te višegodišnja zatvorenost NR Kine otežavala je i onemogućavala suradnju i korištenje spomenutih mogućnosti, a većinu stručnjaka logično je usmjerila bližem, poznatijem i jednostavnijem okružju za suradnju. Kineska politika otvaranja, snažan gospodarski rast te sve snažniji politički i ekonomski utjecaj omogućili su NR Kini da jezičnom i kulturnom politikom približi kineski jezik, kulturu i civilizaciju milijunima diljem svijeta, a time i skrene pažnju na mogućnosti suradnje i povezivanja s kineskim tvrtkama i institucijama, a u svrhu pristupa najvećem i najbrže rastućem svjetskom tržištu.

Učenje i savladavanje kineskoga jezika otvara bezbrojne mogućnosti razvitka novih (poslovnih) ideja i modela. Dok učenje kineskoga jezika studentima i budućim stručnjacima predstavlja ishodište mogućeg daljnjeg razvoja i skoro pa neograničenog potencijala, u isto vrijeme otvara priliku Sveučilištu, Republici Hrvatskoj i predstavnicima gospodarstva bezbrojne mogućnosti pri razvoju idejâ, razvoju suradnje i provedbi znanstvenih istraživanja, kao i pri transferu tehnologija ne više samo sa „zapada“ prema „istoku“, već nakon višestoljetnoga zastoja, i u suprotnom smjeru.

 

Hrvatski Telekom

Ana Zovko, direktorica Odjela za razvoj karijera

 

Kao internacionalna kompanija  koja posluje u dinamičnoj telekom industriji, potičemo stalno usvajanje novih znanja i podizanje osobne konkurentnosti naših  zaposlenika. Podržavamo zaposlenike u profesionalnom i osobnom razvoju, kako bi bili ne samo dorasli stalnim tehnološkim promjenama, već ih i predvodili. Znanje ne poznaje granice, znanje je globalno. Stoga da bismo imali pristup globalnom znanju, poznavanje engleskog jezika je nužno.

 

EY (Ernst & Young)

Jezične potrebe poslodavaca i razvoj jezičnih kompetencija zaposlenika

Anica Vrlec Bartolić,  voditeljica Odjela upravljanja ljudskim potencijalima

 

EY je svjetski leader u području revizije, poreznog, transakcijskog i poslovnog savjetovanja. S obzirom na to da se rad odvija u međunarodnom okruženju, većina poslovne komunikacije odvija se na engleskom jeziku.

Tijekom prezentacije ukratko će biti opisano korištenje engleskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji te izazovi povezani s komunikacijom na stranom jeziku pred kojima se nalaze novi zaposlenici.

Engleski jezik testira se već tijekom procesa zapošljavanja, edukacije i treninzi su također na engleskom jeziku. Svaki zaposlenik prolazi i specifične edukacije kako bi unaprijedio svoj stil pisanja te kako bi i u tom smislu klijentima pružili jednaku uslugu bilo gdje u svijetu.

Prezentacija će pružiti uvid u područja znanja i kompetencija engleskog jezika koja su potrebna za rad u međunarodnom okruženju te zahtjeve koji se stavljaju pred osobe koje tek ulaze na tržište rada.  

 

AIESEC

Ivan Melada, studentski predstavnik

AIESEC je međunarodna studentska organizacija koja djeluje u 126 zemalja i teritorija. Vizija organizacije je mir i ispunjenje ljudskih potencijala. Ciljeve organizacija postiže kroz liderstvo, multikultiralnost, poduzetništvo, volonterske i stručne prakse. AIESEC želi da članovi i polaznici praksi postanu svjetski građani, samosvjesni, orijentirani prema cilju te nositelji pozitivnih promjena kroz pomoć drugima.

AIESEC nudi platformu putem koje studenti mogu otići na stručnu ili volontersku praksu u inozemstvo. Stručne prakse traju tri mjeseca pa sve do 18 mjeseci. One omogućavaju rad u tvrtkama vezan za prethodno školovanje te je bitno napomenuti da su one plaćene. Što se tiče volonterskih praksi, AIESEC nudi mladim ljudima mogućnost sudjelovanja u rješavanju društvenih problema. Mnogi kažu da je to neprocjenjivo životno iskustvo te da volonterska praksa nije posao već svrha. Prepoznali su volontiranje kao najbolji način za upoznavanje kulture, putovanje svijetom, a uz sve to pomoć lokalnim zajednicama diljem svijeta.