Materijal za vježbe - O Ekonomskom fakultetu

EKONOMSKI FAKULTET

POVIJEST FAKULTETA

Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Davne 1669. godine diplomom rimskog cara i ugarskohrvatskog kralja Leopolda I. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom i kraljevskom gradu Zagrebu. Filozofski studij počinje tada živjeti i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis. U dugoj povijesti osnivali su se različiti fakulteti, tako da danas u Zagrebačkom Sveučilištu djeluje ukupno 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, 2 sveučilišna studija i 2 visoke škole.

Ekonomski fakultet Zagreb dio je Sveučilišta u Zagrebu. Početkom djelovanja današnjeg Ekonomskog fakulteta smatra se Visoka škola za trgovinu i promet u Zagrebu, formalno osnovana 1920. godine. Svrha je osnivanja Visoke škole za trgovinu i promet pružanje temeljite teorijske naobrazbe u područjima bankarstva, domaće i međunarodne trgovine, prometa, konzularne službe, osiguranja. U Visokoj školi su se također obučavali kandidati za nastavnike u višim trgovačkim školama, odnosno trgovačkim akademijama. Nastava je trajala 6 semestara. Broj se upisanih studenata neprekidno povećavao, tako da je u školskoj godini 1923./24. bilo upisano 1.125 studenata.

Visoka škola za trgovinu i promet
Visoka škola za trgovinu i promet 1925. godine prerasta zalaganjem ministra prosvjete Stjepana Radića, u Ekonomsko-komercijalnu visoku školu s pravnim položajem sveučilišnog fakulteta, a nastava se produljuje na 8 semestara. Ekonomsko-komercijalna visoka škola također je provodila postupak za stjecanje odnosno nostrifikaciju doktorata ekonomsko-komercijalnih znanosti.

Ekonomsko-komercijalna visoka škola prerasta 1947. godine u Ekonomski fakultet. U Zagrebu je 1956. godine osnovana i Visoka privredna škola s dvogodišnjim studijem i nastavnim planom prilagođenim odraslim polaznicima s iskustvom u gospodarstvenoj praksi. U 1968. godini Ekonomski fakultet i Visoka privredna škola ujedinjuju se u Fakultet ekonomskih nauka. U 1982. godini integriraju se Fakultet ekonomskih nauka i Fakultet za vanjsku trgovinu u Ekonomski fakultet Zagreb.

Studenti Ekonomskog fakulteta
Od 1927. godine do 1. svibnja 1995. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu uspješno je okončalo studij i diplomiralo ukupno 18.000 polaznika i obranjena je ukupno 501 doktorska disertacija u području ekonomskih znanosti. Od 1962. godine do 1. svibnja 1995. godine na Ekonomskom fakultetu obranjeno je više od 2000 magistarskih radova. U školskoj godini 1995./96. u prvu je godinu dodiplomskog studija upisan 1.501 student, a na drugoj, trećoj i četvrtoj godini studija studira ukupno 2.709 studenata.

Ekonomski fakultet Zagreb ima visok ugled u obrazovanju stručnjaka u područjima ekonomije i poslovne ekonomije. Iz godine u godinu, a posebice posljednjih nekoliko godina, interes mladih za studij na našem Fakultetu sve je veći. Razvitkom suvremenih obrazovnih programa te poticanjem znansţvenog i istraživačkog rada želimo opravdati očekivanja naših studenata.

 

TEHNIČKI PODACI

Nakon završetka dogradnje 1987. godine Ekonomski fakultet u Zagrebu dobio je jednu od najsuvremenijih i najvećih zgrada visokog učilišta u ovome dijelu Europe. Polivalentnost namjene s nizom sadržaja omogućuje da se na ovom fakultetu izvodi kvalitetna nastava, održavaju domaći i međunarodni kongresi, tjelesni odgoj studenata, športska natjecanja, osigurava primjerena prehrana studenata i djelatnika Fakulteta, pruža mogućnost kupnje svakodnevnih potrepština, knjiga itd.

Ukupna površina višenamjenskog prostora zgrade Ekonomskog fakulteta iznosi 29.470 m2 i pokrivena je čuvarskim službama (porte) na sva tri ulaza u Fakultet (zapadna porta - glavni ulaz, sjeverna porta i istočna porta).

Dvorane i kabineti
Dvorana za predavanja ima 40, s ukupno 3.434 sjedeća mjesta. Najveća je amfiteatralna dvorana (Kongresna dvorana), površine 974 m2, sa 600 sjedećih mjesta; klimatizirana i opremljena suvremenim ozvučenjem, opremom za simultano prevođenje na nekoliko svjetskih jezika i pratećim prostorima (TV-sala, prostorije za simultano prevođenje, pogonske prostorije, prostor za komunikaciju i sanitarni čvorovi).

Fakultet raspolaže sa 157 kabineta za nastavno osoblje (profesori i asistenti) te s 400 m2 prostorija dekanata. Kabineti su opremljeni telefonima i odgovarajućim namještajem, a veći dio raspolaže kompjutorima i instaliranom lokalnom informacijskom mrežom.

Nova i suvremena dvorana Fakultetskog vijeća ima površinu od 91 m2, s 80 sjedećih mjesta, opremljena je suvremenim razglasom, video i drugom opremom. Koristi se za održavanje sjednica Fakultetskog vijeća i druge prigodne sastanke, predavanja i promocije.

Knjižnica i dokumentacija s čitaonicom i priručnim skladištem, u kojem je smještena i arhiva Fakulteta, zauzima površinu od 1.935 m2, a Informatički centar raspolaže s 9 prostorija ukupne površine 197 m2.

Sport
Športski sadržaji Fakulteta obuhvaćaju površinu od 4.990 m2, s polivalentnim dvoranama za različite vrste športova i održavanje nastave tjelovježbe za studente. S obzirom da je riječ o najvećem fakultetskome športskom kompleksu u Hrvatskoj, ove športske sadržaje koriste i drugi fakulteti iz Zagreba, a u slobodnim terminima koriste se i za individualne ili klupske športske aktivnosti.

Glavna športska dvorana ukupne površine 1.742 m2 projektirana je tako da zadovoljava olimpijske standarde za određene športove, a fleksibilnim se pregradama može podijeliti na 3 dijela za, na primjer, 3 košarkaška igrališta. Ovoj dvorani pripada 6 garderoba sa sanitarnim prostorijama, a teleskopske trbine mogu primiti 1.200 gledatelja. Uvlačenjem teleskopskih tribina oslobađa se dodatni višenamjenski prostor za druge športske i estradne aktivnosti.

U podrumu ispod velike športske dvorane smješteni su dodatni športski sadržaji ukupne površine 1.730 m2, s dvoranama za rekreaciju i teretanom, s pripadajućim garderobama, sanitarnim prostorijama i šesterostaznom kuglanom površine 710 m2.

U ovom velebnome športskom kompleksu nalaze se i klupske prostorije i tehničko-pogonske prostorije.

Za smještaj gostiju, osobito predavača i znanstvenika iz zemlje i inozemstva i drugih visokih gostiju, Fakultet raspolaže sa 7 prostorija visoke kategorije (apartmani, jednokrevetne i dvokrevetne sobe) opremljenih sa svim sadržajima prilagođenima upravo korisnicima - znanstvenim djelatnicima.

Administrativno osoblje Fakulteta (Tajništvo ,Računovodstvo, Studentska referada i dr.) raspolaže s 15 prostorija ukupne površine 530 m2, a tehničko osoblje Fakulteta (održavanje) s 267 m2 uređenih radionica u kojima su zastupljeni svi profili zanatskih djelatnika.

U podrumskom dijelu Fakulteta izgrađena su suvremena skloništa ('atomska' i druga) za slučaj ratnih i sličnih opasnosti, predviđena za smještaj svih osoba (4 do 5 tisuća) koje se u punome dnevnom opeterećenju nalaze na Fakultetu (studenti, djelatnici Fakulteta i drugi).

Prostorije za društveni standard sastoje se od ugostiteljskog prostora ukupne površine 1.650 m2 (restoran, samoposluga, snack). Moderno opremljena kuhinja proizvodi dnevno 3.000 toplih obroka, a 'fast-food' pogon više od 2.000 obroka dnevno.

 

ORGANIZACIJA FAKULTETA

Znanstveno-istraživačka djelatnost
Obrazovna i znanstveno-istraživačka aktivnost temeljna su područja rada Ekonomskog fakulteta Zagreb. Fakultetsko vijeće je najviše tijelo upravljanja Fakultetom: ono bira dekana i odlučuje o planovima i programima studija, izboru nastavnika, odobrava i ocjenjuje doktorske i magistarske radove, itd.

Dekan Fakulteta upravlja svim aktivnostima i predstavlja našu instituciju, a u radu mu pomažu prodekani za znanost i međunarodnu suradnju, za nastavu i za financije. O operativnim aktivnostima odlučuje Kolegij, koji čine dekan, prodekani i tajnik Fakulteta.

Obrazovnu i znanstveno-istraživačku aktivnost Fakulteta ostvaruju naši nastavnici, uključeni prema svom dominantnom području rada u pojedine katedre.

 

Knjižnica i dokumentacija
Knjižnica i dokumentacija zasebna je organizacijska cjelina i predstavlja izuzetno važnu podršku obrazovnom i znanstveno-istraživačkom radu. Centar za management pridonosi boljem povezivanju i bržoj primjeni teorije u praksi. Svjetski centar za istraživanje i obrazovanje u turizmu osnovan je pri Ekonomskom fakultetu 1989. godine kao dio mreže istovrsnih centara u svijetu s dominantnom orijentacijom na organiziranje seminara za potrebe zemalja u razvoju te izdavanje časopisa Acta turistica.

Informatičku potporu svim aktivnostima Fakulteta pruža Informatički centar. Za neometano odvijanje osnovne aktivnosti Fakulteta organizirane su i službe za studentske i opće poslove, za financije i računovodstvo te za tehničke i pomoćne poslove.