Volume 24/2012, No. 2, pp. 117-228
121-122
Editorial
Uvodnik
127-148
Clem Tisdell
TITLE: Economic benefits, conservation and wildlife tourism
ABSTRACT: Social cost-benefit analysis and economic impact analysis are prominent methods used to estimate the benefits generated by nature (wildlife) tourism. Using a simple microeconomic model, this article specifies conditions under which values obtained from economic impact analysis exceed or are less than those derived from cost-benefit analysis. It also points out why the expenditure estimates of Australian tourism research exaggerate the economic contribution of nature-based tourism to Australia. A way of maximising the economic contribution of nature-based tourism to regional and local economies is outlined. Several factors are identified that result in wildlife tourism contributing to nature conservation. This is followed by a discussion of the diversity of stakeholders in nature-based tourism and the economic challenges facing them.
KEY WORDS: Australia, cost-benefit analysis, conservation, economic evaluation, economic impact analysis, tourism industry, wildlife tourism
NASLOV: Turizam u divljini: ekonomske koristi i zaštita prirode
SAŽETAK: Analize društvenih koristi i troškova te ekonomskog učinka često se koriste za procjenu koristi od turizma koji se temelji na prirodnim resursima. Primijenivši jednostavan mikroekonomski model, autor navodi pod kojim su uvjetima vrijednosti dobivene analizom ekonomskih koristi veće ili manje od vrijednosti koje proizlaze iz analize ulaganja i dobiti. Članak otkriva i zašto procjene ekonomskih koristi u australskim istraživanjima u turizmu preuveličavaju ekonomski doprinos turizma temeljenog na prirodnim resursima u Australiji. Navodi se i kako se može maksimalno povećati ekonomski doprinos turizma u divljini regionalnom i lokalnom gospodarstvu. Turizam u divljini doprinosi očuvanju prirode, a u članku je predstavljeno nekoliko čimbenika koji tome doprinose. Na kraju slijedi rasprava o različitim dionicima u turizmu temeljenom na prirodnim resursima te o ekonomskim izazovima s kojima se suočavaju.
KLJUČNE RIJEČI: Australija, analiza koristi i troškova, zaštita prirode, ekonomska evaluacija, analiza ekonomskog učinka, turizam, turizam u divljini
149-176
Lisa Ruhanen
TITLE: Strategic visioning: Integrating sustainable development principles in tourism destination planning
ABSTRACT: While sustainable development is asserted to underpin contemporary approaches to tourism destination planning and management, the extent to which this legitimately occurs in practice has been repeatedly questioned. Therefore, strategic visioning, a well accepted planning approach in corporate and community contexts, has been proposed as a means of incorporating multiple stakeholder perspectives into the tourism destination planning process. This paper reports on the findings of interviews undertaken with stakeholder participants of two strategic visioning exercises in Australia. Little empirical research on strategic visioning in a tourism destination context has been undertaken and this paper examines the potential of this approach in addressing the principles of sustainable development in practice.
KEY WORDS: strategic visioning, sustainable development, planning, tourism destinations
NASLOV: Razvoj strateške vizije: Integracija principa održivog razvoja u planiranje turističke destinacije
SAŽETAK: Iako se briga za održivi razvoj redovito prikazuje kao temelj suvremenog planiranja i upravljanja turističkim destinacijama, stalno se propituju razmjeri legitimne primjene ovog pristupa u praksi. Stoga je predloženo da se tijekom razvoja strateške vizije (što je općeprihvaćeni pristup planiranju u kontekstu korporacija i društvenih zajednica) u proces planiranja turističke destinacije uključe višestruke perspektive dionika. Ovaj rad predstavlja rezultate intervjua s dionicima provedenih tijekom dvije vježbe razvoja strateške vizije u Australiji. Razvoj strateške vizije za turističke destinacije nedovoljno je empirijski istražen pa rad ispituje koliko ovaj pristup doprinosi praktičnoj primjeni principa održivog razvoja.
KLJUČNE RIJEČI: razvoj strateške vizije, održivi razvoj, planiranje, turističke destinacije
177-208
Elina De Simone
TITLE: Non-residents' attitudes towards heritage: Exploring tourist typologies by cultural consumption
ABSTRACT: This study examines tourists’ behaviour in heritage sites in the Campania region using a multidimensional analysis. Four types of non-resident cultural visitors have been identified resulting from a clustering technique. The analysis has confirmed that the process of selecting cultural sites varies according to the characteristics of the visitor that are not only socio-demographic but related to previous tourist experiences as well. Focusing on two clusters – “familiar” and "niche" tourists – we propose a possible economic interpretation of different behaviours in the process of heritage consumption. The conclusions suggest that the accumulated knowledge and emotional involvement with the site as a part of a wider rather than local heritage are the key variables in tourist choices and that demand cannot be simply stimulated by supply measures.
KEY WORDS: tourist typology, heritage consumption, Campania region
NASLOV: Stavovi nerezidenata prema nasljeđu: Istraživanje tipologije turizsta prema potrošnji kulture
SAŽETAK: Koristeći multidimenzionalnu analizu, ova studija istražuje ponašanje turista na povijesnim lokalitetima u regiji Campania. Kao rezultat klaster analize identificirane su četiri skupine nerezidentnih kulturnih posjetitelja. Analiza potvrđuje da proces odabira povijesnog lokaliteta varira ovisno o karakteristikama posjetitelja – ne samo socio-demografskim, već i onim vezanim uz prethodna turistička iskustva. Usmjeravajući se na dva klastera – „upoznate“ i „usko segmentirane“ turiste – predlažu se moguće ekonomske interpretacije različitih modela ponašanja u procesu konzumacije nasljeđa. Zaključci sugeriraju da su akumulirano znanje i emocionalna povezanost s lokalitetom, kao dio šireg više nego lokalnog nasljeđa, ključne varijable kod donošenja odluka turista te da se potražnja ne može jednostavno stimulirati mjerama ponude.
KLJUČNE RIJEČI: tipologija turista, korištenje nasljeđa, regija Campania
209-226
Miloš Bigović
TITLE: The effect of perceived quality on tourism behavioural intentions
ABSTRACT: By examining the relationship between perceived destination quality and tourist behavioural intentions, the main purpose of the current study, which was conducted in Montenegro, is to provide a basis for designing two universal indicator lists – “eight A’s” and “four R’s”. The empirical validation of the formative model supported the validity of the proposed frameworks. The group of eight destination attributes significantly affects perceived quality of a destination’s offerings, which positively relates to tourist behavioural intention: to return to a destination; to recommend a destination; to retell experiences from a destination; to recall experiences from a destination. These findings provide a better understanding of how to measure perceived quality and behavioural intentions at the tourist destination level.
KEY WORDS: perceived quality, behavioural intentions, tourist destination, formative indicators, Montenegro
NASLOV: Utjecaj percipirane kvalitete na namjere ponašanja turista
SAŽETAK: Cilj ovog istraživanja provedenog u Crnoj Gori je istraživanjem odnosa između percipirane kvalitete destinacije i intencija ponašanja turista, pružiti osnovu za kreiranje dva univerzalna popisa indikatora – “osam A” i “četiri R”. Empirijsko vrednovanje formativnog modela potvrdilo je valjanost predloženih okvira. Grupa od osam atributa destinacije u znatnoj mjeri utječe na percipiranje kvalitete ponude destinacije što je u pozitivnoj relaciji s intencijama ponašanja turista: ponovni dolazak u destinaciju; preporučivanje destinacije; prepričavanje doživljaja iz destinacije; prisjećanje doživljaja iz destinacije. Ova saznanja omogućuju bolje razumijevanje načina na koje je na razini turističke destinacije moguće mjeriti percipiranu kvalitetu i namjere ponašanja.
KLJUČNE RIJEČI: percipirana kvaliteta, namjere ponašanja, turistička destinacija, formativni indikatori, Crna Gora
121-122
Editorial
Uvodnik
127-148
Clem Tisdell
TITLE: Economic benefits, conservation and wildlife tourism
ABSTRACT: Social cost-benefit analysis and economic impact analysis are prominent methods used to estimate the benefits generated by nature (wildlife) tourism. Using a simple microeconomic model, this article specifies conditions under which values obtained from economic impact analysis exceed or are less than those derived from cost-benefit analysis. It also points out why the expenditure estimates of Australian tourism research exaggerate the economic contribution of nature-based tourism to Australia. A way of maximising the economic contribution of nature-based tourism to regional and local economies is outlined. Several factors are identified that result in wildlife tourism contributing to nature conservation. This is followed by a discussion of the diversity of stakeholders in nature-based tourism and the economic challenges facing them.
KEY WORDS: Australia, cost-benefit analysis, conservation, economic evaluation, economic impact analysis, tourism industry, wildlife tourism
NASLOV: Turizam u divljini: ekonomske koristi i zaštita prirode
SAŽETAK: Analize društvenih koristi i troškova te ekonomskog učinka često se koriste za procjenu koristi od turizma koji se temelji na prirodnim resursima. Primijenivši jednostavan mikroekonomski model, autor navodi pod kojim su uvjetima vrijednosti dobivene analizom ekonomskih koristi veće ili manje od vrijednosti koje proizlaze iz analize ulaganja i dobiti. Članak otkriva i zašto procjene ekonomskih koristi u australskim istraživanjima u turizmu preuveličavaju ekonomski doprinos turizma temeljenog na prirodnim resursima u Australiji. Navodi se i kako se može maksimalno povećati ekonomski doprinos turizma u divljini regionalnom i lokalnom gospodarstvu. Turizam u divljini doprinosi očuvanju prirode, a u članku je predstavljeno nekoliko čimbenika koji tome doprinose. Na kraju slijedi rasprava o različitim dionicima u turizmu temeljenom na prirodnim resursima te o ekonomskim izazovima s kojima se suočavaju.
KLJUČNE RIJEČI: Australija, analiza koristi i troškova, zaštita prirode, ekonomska evaluacija, analiza ekonomskog učinka, turizam, turizam u divljini
149-176
Lisa Ruhanen
TITLE: Strategic visioning: Integrating sustainable development principles in tourism destination planning
ABSTRACT: While sustainable development is asserted to underpin contemporary approaches to tourism destination planning and management, the extent to which this legitimately occurs in practice has been repeatedly questioned. Therefore, strategic visioning, a well accepted planning approach in corporate and community contexts, has been proposed as a means of incorporating multiple stakeholder perspectives into the tourism destination planning process. This paper reports on the findings of interviews undertaken with stakeholder participants of two strategic visioning exercises in Australia. Little empirical research on strategic visioning in a tourism destination context has been undertaken and this paper examines the potential of this approach in addressing the principles of sustainable development in practice.
KEY WORDS: strategic visioning, sustainable development, planning, tourism destinations
NASLOV: Razvoj strateške vizije: Integracija principa održivog razvoja u planiranje turističke destinacije
SAŽETAK: Iako se briga za održivi razvoj redovito prikazuje kao temelj suvremenog planiranja i upravljanja turističkim destinacijama, stalno se propituju razmjeri legitimne primjene ovog pristupa u praksi. Stoga je predloženo da se tijekom razvoja strateške vizije (što je općeprihvaćeni pristup planiranju u kontekstu korporacija i društvenih zajednica) u proces planiranja turističke destinacije uključe višestruke perspektive dionika. Ovaj rad predstavlja rezultate intervjua s dionicima provedenih tijekom dvije vježbe razvoja strateške vizije u Australiji. Razvoj strateške vizije za turističke destinacije nedovoljno je empirijski istražen pa rad ispituje koliko ovaj pristup doprinosi praktičnoj primjeni principa održivog razvoja.
KLJUČNE RIJEČI: razvoj strateške vizije, održivi razvoj, planiranje, turističke destinacije
177-208
Elina De Simone
TITLE: Non-residents' attitudes towards heritage: Exploring tourist typologies by cultural consumption
ABSTRACT: This study examines tourists’ behaviour in heritage sites in the Campania region using a multidimensional analysis. Four types of non-resident cultural visitors have been identified resulting from a clustering technique. The analysis has confirmed that the process of selecting cultural sites varies according to the characteristics of the visitor that are not only socio-demographic but related to previous tourist experiences as well. Focusing on two clusters – “familiar” and "niche" tourists – we propose a possible economic interpretation of different behaviours in the process of heritage consumption. The conclusions suggest that the accumulated knowledge and emotional involvement with the site as a part of a wider rather than local heritage are the key variables in tourist choices and that demand cannot be simply stimulated by supply measures.
KEY WORDS: tourist typology, heritage consumption, Campania region
NASLOV: Stavovi nerezidenata prema nasljeđu: Istraživanje tipologije turizsta prema potrošnji kulture
SAŽETAK: Koristeći multidimenzionalnu analizu, ova studija istražuje ponašanje turista na povijesnim lokalitetima u regiji Campania. Kao rezultat klaster analize identificirane su četiri skupine nerezidentnih kulturnih posjetitelja. Analiza potvrđuje da proces odabira povijesnog lokaliteta varira ovisno o karakteristikama posjetitelja – ne samo socio-demografskim, već i onim vezanim uz prethodna turistička iskustva. Usmjeravajući se na dva klastera – „upoznate“ i „usko segmentirane“ turiste – predlažu se moguće ekonomske interpretacije različitih modela ponašanja u procesu konzumacije nasljeđa. Zaključci sugeriraju da su akumulirano znanje i emocionalna povezanost s lokalitetom, kao dio šireg više nego lokalnog nasljeđa, ključne varijable kod donošenja odluka turista te da se potražnja ne može jednostavno stimulirati mjerama ponude.
KLJUČNE RIJEČI: tipologija turista, korištenje nasljeđa, regija Campania
209-226
Miloš Bigović
TITLE: The effect of perceived quality on tourism behavioural intentions
ABSTRACT: By examining the relationship between perceived destination quality and tourist behavioural intentions, the main purpose of the current study, which was conducted in Montenegro, is to provide a basis for designing two universal indicator lists – “eight A’s” and “four R’s”. The empirical validation of the formative model supported the validity of the proposed frameworks. The group of eight destination attributes significantly affects perceived quality of a destination’s offerings, which positively relates to tourist behavioural intention: to return to a destination; to recommend a destination; to retell experiences from a destination; to recall experiences from a destination. These findings provide a better understanding of how to measure perceived quality and behavioural intentions at the tourist destination level.
KEY WORDS: perceived quality, behavioural intentions, tourist destination, formative indicators, Montenegro
NASLOV: Utjecaj percipirane kvalitete na namjere ponašanja turista
SAŽETAK: Cilj ovog istraživanja provedenog u Crnoj Gori je istraživanjem odnosa između percipirane kvalitete destinacije i intencija ponašanja turista, pružiti osnovu za kreiranje dva univerzalna popisa indikatora – “osam A” i “četiri R”. Empirijsko vrednovanje formativnog modela potvrdilo je valjanost predloženih okvira. Grupa od osam atributa destinacije u znatnoj mjeri utječe na percipiranje kvalitete ponude destinacije što je u pozitivnoj relaciji s intencijama ponašanja turista: ponovni dolazak u destinaciju; preporučivanje destinacije; prepričavanje doživljaja iz destinacije; prisjećanje doživljaja iz destinacije. Ova saznanja omogućuju bolje razumijevanje načina na koje je na razini turističke destinacije moguće mjeriti percipiranu kvalitetu i namjere ponašanja.
KLJUČNE RIJEČI: percipirana kvaliteta, namjere ponašanja, turistička destinacija, formativni indikatori, Crna Gora