Volume 23/2011, No. 1, pp. 1-105
5-6
Editorial
Uvodnik
7-25
Evangelos Christou
TITLE: Exploring the impact of visitor satisfaction on loyality towards a specific destination
ABSTRACT: Previous visitor satisfaction studies have identified a clear relationship between visitor satisfaction and destination loyalty. However, this conclusion has also been questioned, because the majority of studies on tourism destination marketing examine mainly the cognitive element of visitor satisfaction. The present study moves a step further than previous ones, because it still incorporates the cognitive element, but nevertheless investigates the affective element. The impact of emotions in visitor satisfaction is examined, after which the prognostic ability of the cognitive elements and emotions is compared. A major conclusion of the study is that the cognitive element of visitor satisfaction, together with emotions (positive and negative), yield a positive relationship with tourism destination loyalty. Further analysis indicates that, in the tourism industry, the emotional element is a more reliable indicator of visitor loyalty than the cognitive element.
KEY WORDS: visitor satisfaction, destination loyality, emotional satisfaction, destination marketing.
NASLOV: Istraživanje utjecaja zadovoljstva posjetitelja na vjernost određenoj destinaciji
SAŽETAK: Prethodne studije o zadovoljstvu posjetitelja prepoznale su jasan odnos između zadovoljstva posjetitelja i vjernosti nekom odredištu. No ovakav zaključak je također doveden u pitanje jer većina studija o marketingu turističkih odredišta ispituje uglavnom kognitivni element zadovoljstva posjetitelja. Ova studija čini korak dalje od prethodnih jer i dalje uključuje kognitivni element, ali isto tako istražuje i afektivni element. Ispituje se utjecaj emocija na zadovoljstvo posjetitelja, nakon čega se uspoređuje prognostičku sposobnost kognitivnih elemenata i emocija. Važan zaključak studije je da je kognitivni element zadovoljstva posjetitelja, zajedno s emocijama (pozitivnim i negativnim) u pozitivnom odnosu s vjernošću turističkom odredištu. Daljnja analiza ukazuje na to da je u turističkoj industriji emocionalni element pouzdaniji pokazatelj vjernosti posjetitelja od kognitivnog elementa.
KLJUČNE RIJEČI: zadovoljstvo posjetitelja, vjernost odredištu, emocionalno zadovoljstvo, marketing odredišta.
27-48
Renata Tomljenović
Zvjezdana Hendija
Mili Razović
TITLE: Domestic cultural tourism demand: The case of the county of Split-Dalmatia
ABSTRACT: The aim of this research is to ascertain the volume of regional demand for cultural tourism attractions and events and, in particular, to investigate the role that the cultural capital plays in the propensity to visit these attractions and events. As expected, the results showed that the participation in cultural activities most often takes place locally. The most popular types of cultural activities were visiting heritage sites and museums followed by the popular music concerts. However, the expectations that cultural participation could be effectively predicted by the education and incomewere only partly supported by the results. In terms of income, there is a positive relationship between level of income and participation in cultural activities. This relationship is not so pronounced when it comes to the activities belonging to high-brow culture where it is the level of education that might be a strong predictor of participation. It might be that in the modern societies, where the income is not necessarily proportional to the level of education, the education is a better reflection of cultural consumption.
KEY WORDS: cultural tourism, domestic demand, cultural capital.
NASLOV: Domaća kulturna potražnja: Analiza slučaja Splitsko-dalmatinske županije
SAŽETAK: Cilj ovog istraživanja je utvrditi opseg potražnje za kulturnim atrakcijama i događanjima regionalne populacije. Rezultati su potvrdili pretpostavku da se većina sudjelovanja u kulturnim aktivnostima odvija na lokalnoj razini. Suprotno očekivanjima da se sudjelovanje u kulturnim aktivnostima može predvidjeti na temelju razine obrazovanja i osobnih primanja stanovništva rezultati ovog istraživanja to podržavaju tek djelomično. Kod prihoda utvrđen je pozitivan odnos između visine prihoda i sudjelovanja u kulturnim aktivnostima. Taj odnos nije toliko izražen kada je riječ o atrakcijama visoke kulture (opera, klasična glazba i slično) gdje razina obrazovanja najviše utječe na uključenost. Moguće je da u suvremenim društvima, u kojima razina prihoda nije nužno proporcionalna s razinom obrazovanja, razina obrazovanja postaje bolji pokazatelj kulturnog bogatstva i stoga bolji pokazatelj strukture kulturne potrošnje.
KLJUČNE RIJEČI: kulturni turizam, domaća potražnja, kulturni kapital.
49-71
Paris Tsartas
Andreas Papatheodorou
Theodoros Stavrinoudis
Nikolaos Pappas
TITLE: Emarging dynamics in the travel agencies sector: Evidence form Greece
ABSTRACT: The current developments in the international tourism environment and the changes in both tourism demand and tourism supply have had an important impact on travel agencies and have increased the external risks and threats they face. Some of those changes are related to new technologies and the expansion of their use by tourism enterprises and by the end consumers/tourists. Such threats are more intense in the case of small travel agencies and more particularly those operating in locations or countries welcoming tourists, such as Greece. The objective of this paper is to examine to what extent the Greek travel agencies have adopted information technologies (IT), how important do they consider IT use for the improvement of their operation and effectiveness and whether or not they are willing to make further investments in IT in the future. The survey, which was conducted by means of structured personal interviews addressed to managers and owners of travel agencies, revealed useful information on the importance attributed to IT considering among others the geographical location of the enterprise and the post held by the interviewee.
KEY WORDS: travel agencies, tourism enterprises, information technologies, reservations, human resources, Greece.
NASLOV: Nova dinamika u sektoru turističkih agencija: Primjer Grčke
SAŽETAK: Aktualni razvoj događaja u međunarodnom turističkom okruženju i promjene u turističkoj potražnji, kao i ponudi, izvršili su važan utjecaj na putničke agencije i povećali vanjske rizike i prijetnje s kojima se suočavaju. Neke od tih promjena odnose se na nove tehnologije i proširenje njihove uporabe od strane turističkih poduzeća i krajnjih korisnika/turista. Takve su prijetnje intenzivnije u slučaju malih putničkih agencija i, preciznije, onih koji djeluju na lokacijama ili zemljama koje rado primaju turiste, poput Grčke. Cilj ovog članka je ispitati u kojoj su mjeri grčke putničke agencije prihvatile informacijske tehnologije (IT), koliko važnom smatraju uporabu IT-a za unaprjeđenje njihova djelovanja i učinkovitosti i jesu li spremne dalje ulagati u informacijske tehnologije u budućnosti. Anketa, koja je provođena putem strukturiranih osobnih intervjua upućenih direktorima i vlasnicima putnih agencija, otkrila je korisne informacije o važnosti koja se pripisuje informacijskim tehnologijama s obzirom na geografsku lokaciju poduzeća, između ostalog, i položaja intervjuirane osobe u poduzeću.
KLJUČNE RIJEČI: turističke agencije, poduzeća u turizmu, informacijske tehnologije, rezervacije, ljudski resursi, Grčka.
73-95
Nataša Slak Valek
Gregor Jurak
Jakob Bednarik
TITLE: Statistical differences between Slovenian sports-active tourists and Slovenian tourists with other motives of travelling
ABSTRACT: Slovenia is a country of diverse landscape, suitable climate and topography that allows development of sports tourism which deserves more attention than previously given. Slovenia is also a sporting nation, a fact that has been confirmed by studies in Slovenia and Europe, which reveal that over a half of Slovenes are sportingly active in everyday life. The purpose of the present study was to examine habits of sports-active tourists from Slovenia where the sports tourism is seen a new window of opportunity for the development of Slovenian tourism. Furthermore, the differences between sports-active tourists and other types of tourists were analysed on the basis of official data acquired from a Statistical Office of the Republic of Slovenia from 2000 to 2004; the data were analysed using a chi-square method. The results revealed socio-demographic differences and some differences in travel behaviour between sports-active tourists and tourists with other travelling motives. It was found that sports-active tourists choose different types of transportation, they spend more money on sports activities and less on accommodation and there is greater interest in winter sports. These findings have important implications for both academics and even more for those involved in the tourism industry and marketing.
KEY WORDS: sports tourism, Slovenian tourism, travel behaviour.
NASLOV: Statističke razlike između slovenskih sportskih turista i slovenskih turista čija su putovanja motivirana drugim razlozima
SAŽETAK: Slovenija je zemlja raznolikog krajobraza, ugodne klime i topografije koja omogućuje razvoj sportskog turizma, koji zaslužuje više pozornosti nego što mu se prethodno pridavalo. Slovenija je i sportska nacija, i tu činjenicu potvrđuju istraživanja i u Sloveniji i u Europi prema kojima se više od polovine Slovenaca aktivno bavi sportom u svakodnevnom životu. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti navike sportskih turista iz Slovenije, gdje se sportski turizam smatra novom prilikom za razvoj slovenskog turizma. Nadalje, analizirane su razlike između sportskih turista i ostalih turista na temelju službenih podataka Statističkog ureda Republike Slovenije za razdoblje od 2000. do 2004. godine; podaci su analizirani metodom hi-kvadrat. Rezultati usporedbe sportskih turista i turista koji putuju zbog drugih razloga otkrili su sociodemografske razlike i neke razlike u ponašanju na putovanju. Utvrđeno je da sportski turisti biraju različite vrste prijevoznih sredstava i troše više novca na sportske aktivnosti a manje na smještaj te da postoji veće zanimanje za zimske sportove. Ovi rezultati imaju važne implikacije kako za istraživače, tako i za turističku industriju i marketing.
KLJUČNE RIJEČI: sportski turizam, slovenski turizam, ponašanje na putovanju.
96-104
Patricia East
Vera Krnajski Hršak
Report on ITHAS 2011: Physical planning in tourism
Osvrt na ITHAS 2011: Prostorno planiranje u turizmu